Nema im spasa: Razlozi zbog kojih će se Venecija potopiti
Teške poplave u Veneciji u utorak i srijedu obilježile su rekordni rast razine mora, sve do 187 centimetara. Ovime je povijesni i turistički dragulj nadmašio strašnu plimu iz 1966., otkriva Washington Post. Plime od 140 centimetara i više, koje u Italiji zovu "aqua alta", najčešće se bilježe tijekom zime kad oluje haraju Mediteranom.
Ova povijesna poplava, koja je potopila velike dijelove grada, djelomično je posljedica neuobičajeno snažne oluje sa središtem u Tirenskom moru, a koja se žestokim vjetrovima obrušila na grad.
Kako je Jadransko more izduženo, relativno usko i četverokutasto, njegov oblika može pojačati oscilacije razine mora s jedne strane mora na drugu. Vjetrovi mogu dovesti do toga da "naguraju" more na sjeverozapadu, baš gdje je smještena Venecija.
A sve zbog geografije.
Ranije, plime dovoljno visoke da poplave grad, bile su relativno rijetke, svakih 20 ili 30 godina. Sada, međutim, one se događaju sve češće, svakih pet godina ili i još u manjim razmacima.
Jasno je da je oluja u bitnoj mjeri bila uzrok ove najnovije poplave. No, ovakve poplave postale su s vremenom sve razornije kako se diljem svijeta počela podizati razina mora uslijed globalnog zagrijavanja koje je prouzročilo čovječanstvo.
"Ovo je vjerna ilustracija onoga što će se u budućnosti dogoditi većini obalnih područja", kazao je Michael Oppenheimer, jedan od autora najnovijeg UN-IPCC-ovog izvještaja, inače profesor na Sveučilištu Princeton.