Nema im spasa: Razlozi zbog kojih će se Venecija potopiti

Teške poplave u Veneciji u utorak i srijedu obilježile su rekordni rast razine mora, sve do 187 centimetara. Ovime je povijesni i turistički dragulj nadmašio strašnu plimu iz 1966., otkriva Washington Post. Plime od 140 centimetara i više, koje u Italiji zovu "aqua alta", najčešće se bilježe tijekom zime kad oluje haraju Mediteranom.

Ova povijesna poplava, koja je potopila velike dijelove grada, djelomično je posljedica neuobičajeno snažne oluje sa središtem u Tirenskom moru, a koja se žestokim vjetrovima obrušila na grad.

Washington post objašnjava da se ovaj vjetar naziva "sirocco", zapravo je riječ o istom vjetru koji se na hrvatskoj strani Jadrana naziva "jugo" i "široko", te da puše sve od sjevera Afrike preko Mediterana, da bi na kraju dosegnuo Jadransko more, "smješteno između talijanskog poluotoka i Hrvatske".

Kako je Jadransko more izduženo, relativno usko i četverokutasto, njegov oblika može pojačati oscilacije razine mora s jedne strane mora na drugu. Vjetrovi mogu dovesti do toga da "naguraju" more na sjeverozapadu, baš gdje je smještena Venecija.

Kako vjetar sprečava vodu da se vrati sa sjeverozapadnog kraja Jadrana, u Veneciji dolazi do puno viših plima u odnosu na druge dijelove Mediterana.

A sve zbog geografije.

Ranije, plime dovoljno visoke da poplave grad, bile su relativno rijetke, svakih 20 ili 30 godina. Sada, međutim, one se događaju sve češće, svakih pet godina ili i još u manjim razmacima.

Od 10 najgorih plima u povijesti Venecije, čak pet ih se dogodilo u posljednja dva desetljeća, a posljednja prethodna iz pet najgorih – prošle godine.

Jasno je da je oluja u bitnoj mjeri bila uzrok ove najnovije poplave. No, ovakve poplave postale su s vremenom sve razornije kako se diljem svijeta počela podizati razina mora uslijed globalnog zagrijavanja koje je prouzročilo čovječanstvo.

Venecija je, usto, grad izgrađen na samo nekoliko centimetara iznad morske razine, a usto još protekom vremena polako i tone, što rast razine mora čini još i gorom prijetnjom.

"Ovo je vjerna ilustracija onoga što će se u budućnosti dogoditi većini obalnih područja", kazao je Michael Oppenheimer, jedan od autora najnovijeg UN-IPCC-ovog izvještaja, inače profesor na Sveučilištu Princeton.

Dodao je da su poplave u Veneciji danas posljedica kombinacije tonjenja grada i rasta razine mora, ali da će obalni gradovi diljem svijeta već oko 2050. godine trpjeti redovite poplave uzrokovane već i samim rastom razine mora.