Ovako su najavili kakvo nas vrijeme očekuje: „Kozmička meteorološka prognoza nagovještava snažne vjetrove tamne materije u našim krajevima Mliječnog puta.“ Physics.aps.org i inače objavljuje vijesti i komentare iz znanstvenog žurnala „Physical Review“, a ovdje je bila riječ o istraživanju fenomena obližnje skupine zvijezda koje se sve kreću u istom smjeru.

'Tamni foton' Lov na portal u 'tamni svemir' što ga ne vidimo

Tzv. „Struja S 1“ vjeruje se da je ostatak sudara nekakve patuljaste galaksije koju je Mliječni put tom prilikom, a bilo je to prije nekoliko milijardi godina, naprosto razbio, rastrgao svojim neusporedivo snažnijim gravitacijskim djelovanjem. Posljedice toga znanstvenici itekako primjećuju i danas kada materija koja se odnosi na tu skupinu zvijezda, juri kroz našu galaksiju brzinom od oko 500 kilometara u sekundi.

Tu stvari postaju jako zanimljive. Tu „struju“ astronomi su u znanstvenom radu iznenađujuće pjesnički opisali kao „uragan tamne materije“. Standardni model svemira predviđa da uobičajena materija i energija kakvima svjedočimo od svakodnevnog života do kozmoloških istraživanja, čini samo 4,9 posto svemira. Daljnjih 26,8 posto čini tamna materija - nedektirana, neobjašnjena, ali po svoj prilici prisutna da bi svemir funkcionirao – te 68,3 posto tamna energija, analogna pojava tamnoj materiji.

Pa ako je tamna materija sastavni dio svemira uz uobičajenu materiju, onda bi struja obične materije sa sobom trebala nositi i tamnu materiju. To onda znači kud ćeš bolje prilike za isprobati sve što ti je na raspolaganju za registrirati je. Što se tiče „uragana“, bez brige, astronomski razmjeri struje materije znače da je čak i matematički gledano sva prilika da do nikakvog sudara naše zvijezde, kamoli našeg planeta, s nečime neće doći, jer udaljenosti između zvijezda su, kako definicija kaže, astronomske.

Čak i kad je riječ o struji koja juriša pravo na sustav planeta oko našeg Sunca. Astronomi su do sada otkrili i promatrali oko 30 takvih galaktičkih struja kroz Mliječni put. S 1 je otkrio orbitalni satelit Gaia koji od prosinca 2013. promatra cijeli vidljivi svemir kako bi malo po malo gradio precizan trodimenzionalni katalog svega što u svemiru postoji. Posao je jedva zamislivo složen već samom količinom objekata i astronomskim razmjerima svemira. Gaia usto svaki objekt promatra i analizira oko 70 puta.

A u tom postupku otkriva se sve i svašta, tako i struje materije kao posljedice pradrevnih sudara Mliječnog puta i patuljastih galaksija. Znanstvenici smatraju da je patuljasta galaksija koju je naša velika galaksija rastrgala prije nekoliko milijardi godina, lako moguće bila tipa Fornax patuljaste eliptične galaksije, jedne od malih, satelitskih pratitelja Mliječnog puta.

Kvaka je u tome da je ova patuljasta galaksija takvih specifičnih osobina da znanstvenici smatraju da u sebi sadrži jako puno tamne materije. Struja davno rastrgane iste takve drevne galaksije koja nam je danas praktično pod nosom, znači odličnu priliku za ispucati sve zamislivo i nezamislivo u traganju za tamnom materijom.

Jako veliki broj Izračunali masu Mliječne staze - neviđeno je veća od Sunca

„Ako ova predviđanja stoje, onda zvjezdana struja S1 mora biti popraćena znatnom strujom tamne materije“, navodi se u znanstvenom radu.

Ono što je jasno u vezi tamne materije, jest da ona mora biti sačinjena od čestica koje su s vidljivim svemirom u vrlo slaboj, praktično nikakvoj interakciji. Otkriti i razjasniti prirodu materije, energije, uopće čestica nečega što čini skoro 20 puta više svemira nego što danas poznajemo, predstavljalo bi takvo otkriće i s takvim znanstvenim, tehnološkim, čak i filozofskim perspektivama da se s time jedva može usporediti bilo što u ljudskoj povijesti. Ako uopće išta.