Izračunali masu Mliječne staze - neviđeno je veća od Sunca

Zemlja je mali planet koji kruži u zvjezdanom sustavu oko Sunca na tako ogromnoj udaljenosti da je svjetlosti potrebno nešto više od osam minuta za prevaliti taj put. Svjetlost inače svake sekunde prevali oko 300.000 kilometara. Sunce je zvijezda srednje veličine koja kruži u zabačenom kraku galakcije Mliječna staza, koja je pak promjera oko 150.000 svjetlosnih godina i po kojoj se vrzma oko 140 milijardi zvijezda skupa s tko zna koliko stotina milijardi planeta.

Na stranu to što se procjenjuje da u svemiru postoji do 2000 milijardi galaksija, znanstvenici su se godinama hrvali s izračunom koliko je masivna naša galaksija. Ekta Patel s Odjela za astronomiju Sveučilišta u Arizoni okupila je oko sebe skupinu učenih i inteligentnih kolega i uspjela je izračunati, uz savršeno argumentiranje, da je Mliječna staza od Sunca masivnija 960 milijardi puta.

Život posvuda Znanost Skrivene planete nalaze se oko najbliže zvijezde Suncu

Slikovito, kada bismo imali nemoguće veliku vagu i s jedne strane natrpali sve ono što se nalazi u Mliječnoj stazi, na drugoj strani morali bismo nagomilati hrpu sa 960 milijardi zvijezda poput našeg Sunca kako bi vaga bila u ravnoteži. Koliko je ovakav izračun veliko postignuće pokazuje i to što je svoje mjesto pronašao u The Astrophysical Journal.

Pokazuje i to što čovječanstvo danas još uvijek tek približno zna koliko je zvijezda u našoj galaksiji, za broj planeta znamo samo red veličine, a povrh svega toga 85 posto mase naše galaksije otpada na tamnu tvar. Količinu te jedne od najvećih tajni moderne fizike dr. Patel i njeno društvo izračunali su prateći gravitacijski utjecaj onog dijela materije koji nije vidljiv direktnim promatranjem. Kako su konačno uspjeli izračunati masu kompletne galaksije u kojoj im je toliko stvari bilo nepoznato?

Tako što su uzeli u promatranje i jako puno računanja 9 patuljastih satelitskih galaksija naše Mliječne staze od njih ukupno 50-ak. Sve što su dalje radili temeljilo se na kutnoj količini gibanja svake pojedine satelitske galaksije, koja je u direktnoj ovisnosti o njenoj masi, njenoj brzini rotiranja i razmaku od naše primarne galaksije. Riječ je o fizici iz osnovne ili srednje škole. Kutna količina gibanja se nikada ne mijenja ukoliko nema vanjskih utjecaja, sve u skladu sa zakonom o očuvanju količine gibanja.

ESA-in projekt GAIA Znanost Snimaju svih 100 milijardi zvijezda u Mliječnoj stazi, ovo je prva milijarda

Kako u odnosu između naše galaksije i tih malih galaksija postoji vanjski utjecaj, odnosno gravitacijska povezanost, to jest vanjski utjecaj i sve što je znanstvenicima preostalo bilo je vješto i precizno utvrditi gravitacijske međuodnose svih svemirskih tijela koje su uzeli u razmatranje, složiti matematički model po kojem se iz toga može izračunati ono što ih zanima – masa Mliječne staze – svime time nahraniti računalo i pričekati rezultate. Ono što se čini jednostavno, bio je ozbiljan pothvat za provesti ga.

Toliko ozbiljan da su do sada najprecizniji modeli varirali od između 700 milijardi do čak 2000 milijardi puta veće mase od mase Sunca. Metoda se može savršeno primijeniti i na bilo kakav drugi gravitacijski međuodnos. Pa su tako znanstvenici usput procijenili i da je galaksija Andromeda nešto masivnija od Mliječnog puta. Andromeda je nama najbliža galaksija, prema Mliječnoj stazi juri brzinom od 110 kilometara u sekundi i "sudarit" ćemo se za 4,5 milijardi godina. Mliječna staza pak rotira oko svog centra brzinom od 225 kilometara u sekundi.