Ljudski um je u stanju pojmiti malo što u vezi svemira. A najveća do sada otkrivena crna rupa rekorder je po svemu. Australski astrofizičar Christian Wolf i sedmoro njegovih kolega objavili su otkriće takve crne rupe koja je u sebi sabila masu ravnoj 20 milijardi našeg Sunca. To je do sada daleko najmasivnija ikad otkrivena crna rupa, takav svemirski monstrum koji je u stanju svaka dva dana usisati po jednu zvijezdu, odnosno toliko materije koliko stane u jednu prosječnu zvijezdu.

Crne rupe su tijela takve mase da njihova gravitacija ne dopušta čak niti svjetlosti da pobjegne iz njihovog gravitacijskog škripca, a u njima samima, gravitacija je toliko silovita da materiju drobi toliko da je sabija, teoretski, u točku, u singularitet. Na tom "mjestu" kolapsiraju i prostor i vrijeme, pa ipak, najmasivnije crne rupe promatraču sa sigurne udaljenosti izgledaju sve samo ne crno.

Čudesna tijela 10 stvari zbog kojih ćete se zaljubiti u crne rupe

One materijal iz zvijezda ili oblaka plina i prašine usisavaju tako da on ne pada okomito prema središtu crne rupe, nego prvo ulazi u disk koji oko nje rotira ogromnom brzinom, a odatle propada sve niže prema gravitacijskom središtu. Što materija pritom više ubrzava, to se više zagrijava, do takvih monstruoznih temperatura da u svemir zrači preko cijelog spektra; vidljivom svjetlosti, elektromagnetski, rentgenski...

To je razlog zašto su crne rupe koje oko sebe na svemirskom gravitacijskom meniju imaju jako puno zvijezda, plina, prašine i čega li sve ne, okružene blještavom, užarenom materijom, što je od 1950-ih poznato kao kvazar. Tu se dolazi do sljedećeg apsolutnog rekorda ove sada otkrivene crne rupe, inače nazvane jezivo zaguljenom oznakom "SMSS J215728.21-360215.1".

Ta crna rupa od nas je udaljena čak 12 milijardi svjetlosnih godina, što znači da je ovo što vidimo sada, stanje u kojem je ona bila prije 12 milijardi godina, samo dvije milijarde godina od početka postojanja svemira, praktično u osvit postojanja vremena i prostora. Uslijed nezamislivih količina materije koju proždire svakog trenutka, ona bliješti svjetlosti koja je čak 70.000 milijardi snažnija od svjetlosti našeg Sunca.

Kada bi takva crna rupa bila u središtu naše galaksije, Mliječni put, iako je riječ o udaljenosti od 100.000 svjetlosnih godina, ona bi na našem nebu izgledala 10 puta veća od našeg Mjeseca. Pritom na Zemlji ne bi bilo nikoga i ničega tko bi se mogao diviti prizoru koji bi djelovao kao da imamo još jedno sunce. Razlog je to što bi čak i preko nepojmljivog bezdana od 100.000 svjetlosnih godina ovakva crna rupa Zemlju bombardirala takvom količinom X-zraka koja bi ubila apsolutno svaku šansu za razvojem života na našem planetu.

Astrofizičari danas o ovoj crnoj rupi znaju već jako puno, a zabavna je činjenica da su praktično sve to doznali u samo 36 sati promatranja od subote rano ujutro do nedjelje poslijepodne po lokalnom vremenu. Bez ideje da bi baš tog dana mogli otkriti nešto ovako čudesno, astronomi su se u vrijeme koje su dobili za rad, priključili na NASA-in teleskop koji se nalazi u orbiti Zemlje, posebno dizajniran za promatranje svemira u infracrvenom spektru - Wide-field Infrared Survey Explorer (WISE).

Taj komad NASA-ine visokotehnološke opreme također je zasebna spektakularna priča. Na teleskop težak 661 kilogram, NASA apsolutno ne žali niti jednog jedinog centa od 1,6 milijardi dolara koliko je ulupala u njega, jer je ovaj teleskop bio planiran da radi 10 mjeseci, da bi on do sada izdržao već osam i pol godina i još uvijek ne pokazuje znakove da bi u skoro vrijeme mogao prestati funkcionirati.

Čudesno Spektakl: Sudarile su se dvije zvijezde i stvorile zlato

Za vikend su se s njim spojili astronomski eksperti iz Australije s namjerom da promatraju i prouče 10 objekata u svemiru za koje su pretpostavljali da su im najbolji kandidati za nova otkrića crnih rupa. Isprva su pomislili da imaju baš nesreću zato što je te noći bio pun Mjesec, pa su morali odlučiti između preostalih pet.

Među njima je bio i taj nevjerojatno udaljeni kvazar, a unutar njega pronašli su tu zaprepašćujuću crnu rupu, triput stariju od Sunčevog sustava. I kad su bili sigurni da doista stoji svaki od onih ludih podataka koje su u vezi nje utvrdili, nije im drugo preostalo nego da na licu mjesta otvore za svaki slučaj tko zna od kada pripremljenu bocu šampanjca.