Znanstvena zajednica obilježava 20. godišnjicu prvog kloniranja sisavca od stanice odrasle jedinke, ovce Dolly.  Njezino stvaranje ostavilo je velik utjecaj kako na ljude tako i na razvoj biologije, prenosi Live Science.

U to su vrijeme razni znanstvenici uspjeli klonirati sisavce dijeljenjem embrija u epruveti kojeg su ugradili u odraslu jedinku. Nasuprot tome, biolozi u Institutu Roslin u Škotskoj, prvi su uspjeli stvoriti Dolly - kloniranu iz vimena stanice odrasle ovce, nakon uzaludnih 276 pokušaja. Za razvojne biologe to se do tog vremena smatralo nemogućim.

Iako je Dolly stvorena u srpnju 1996, znanstvenici su je prihvatili tek 22. veljače 1997. U tom su vremenskom razmaku morali prikupiti dovoljno podataka o projektu te ih provjeriti prije no što naprave službenu objavu.

Britanski biolog John Gurdon puno je puta klonirao žabe iz stanica kože odraslih žaba u 1958. Mnogi znanstvenici nakon njega nisu uspjeli klonirati sisavce poput miševa, štakora i svinja te su zaključili da su geni kod sisavaca očito posloženi na drugačiji način i da je njihovo kloniranje nemoguće.

Dollyin dolazak na svijet iznenadio je sve te uvelike unaprijedio istraživanja matičnih stanica i terapije, što je ostavilo velik utjecaj na znanost, posebice razvojnu biologiju.

Jedan od vodećih istražitelja koji je bio dio tima koji je stvorio Dolly, Ian Wilmut, rekao je kako je stvaranje te ovce dovelo do neočekivanih rezultata. Iz tog su projekta stekli nova znanja i shvaćanja o stanicama te njihovom modificiranju.

Istraživanja matičnih stanica dovela su do obećavajućih rezultata kako bi one mogle biti nova sredstva za popravak oštećenih ljudskih tkiva. Iako nisu još stigli do toga, znanstvenici se slažu da će ih uspjeh dovesti nazad do nastanka ovce Dolly.

Osim toga, još jedan bitan rezultat ovog eksperimenta je svakako taj što je znanost dospjela u centar pažnje. Potvrdila se mašta svijeta i ljudi su zavoljeli znanost kao i Dolly, a to se ne događa često. 

Dolly je umrla u veljači 2003. kada je imala 6 godina. Imala je i sestru klona i potomke, oboje dobivene iz iste mješavine stanic akao i Dolly. 

Nakon ovog uspjeha, znanstvenici su uspjeli klonirati i druge sisavce - miševe, štakore, konje, stoku i divljač.