Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planetu Zemlja sistematski mjeri meteorološke prilike. To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena. Odnosno, posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada izmjerenih. Ove godine prvi kvartal diljem svijeta bio je treći najtopliji u 140 godina mjerenja.

Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, koji je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i Hrvatsku, očekuje ovoga ljeta.

Pola stupnja Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Za jugoistočnu Europu IBM-ov "The Weather Company" predvidio je prije nekoliko tjedana da će svibanj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će lipanj već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za srpanj pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.

Mostar je tako 19. lipnja 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne. Rekord je 7. prosinca 2010. postavio i Senj, sa svojih 18°C, netko će reći "pa što onda", ali samo dok ne pročita da je takva prosinačka temperatura izmjerena u 8 ujutro. Užasne vrućine posebno su bile učestale u ljeto 2017., kada je 2. kolovoza na Aerodromu Resnik kod Kaštel Štafilića izmjereno rekordnih 42,3°C, usto još s izrazito visokom vlažnosti zraka. Taj dan i inače je diljem Hrvatske bio rekordno vruć u čak 11 gradova i mjesta.

Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao "bitno toplije od prosjeka". Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Europe predviđa i europski ECMWF, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije. ECMWF predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.

Svibanj

Na karti se vidi da se za naše krajeve predviđa da će ovaj mjesec biti do 1,5°C hladniji od prosjeka. Oborine bi također trebale biti puno veće od prosjeka, što se do sada savršeno obistinilo.

 

Lipanj

U cijeloj Hrvatskoj uz Mediteran ovaj mjesec prema ECMWF-ovim modelima, bit će u skladu s prosjecima. Toplije će biti, i to do pola stupnja, što se samo čini zanemarivim, od Karlovca prema sjeveru i preko Slavonije prema krajnjem istoku naše zemlje. Kiše će biti nešto više od uobičajenog na istoku Slavonije i bitno više u Dalmaciji, posebno prema jugu. U BiH bi lipanj trebao biti izrazito kišovitiji od višedesetljetnih prosjeka.

 

Srpanj

Od Jadranskog mora sve do središnje Hrvatske prosječna temperatura ovog mjeseca bit će do 1°C viša od prosjeka, prognozira ECMWF, što će se itekako osjetiti. Sve dalje prema sjeveru i istoku zemlje vrućine će biti sve gore i gore, sve do sjevera Mađarske i Slovačke kojima prognostičke karte predviđaju čak 3°C iznadprosječno topliji srpanj, što već spada u kategoriju da će "gorjeti nebo i zemlja". Oborina će biti nešto manje od prosjeka, ali ne toliko izraženo.

 

Kolovoz

Po cijelom Balkanu za ovaj mjesec predviđaju da će biti najmanje 1°C topliji od prosjeka, s tim što će od Zagreba prema Slavoniji biti još i gore, a najgore u Vojvodini, dijelovima Rumunjske i Makedonije. Za sve te krajeve dugoročne meteorološke prognoze ističu i povećanu opasnost od požara, jer će koovoz biti i iznadprosječno suh; posebno Istra, najveći dio Dalmacije i izrazito Slavonija, a u susjedstvu BiH.

 

Rujan

Ljeto s rujnom neće prestati. Temperaturni ekstremi će se nastaviti, možda čak i viši nego za kolovoz, a suša će kroz mjesec biti sve gora, posebno u potezu uz cijeli sjeverni Jadran; od Istre do Abanije.

 

Listopad

Više temperature od prosjeka nastavit će se i kroz jesen. No, tu se na kartama, što se oborina tiče, može primijetiti nešto vrlo neobično; da bi po unutrašnjosti Istre, Like, Hercegovine i Dalmacije suša mogla biti vrlo izražena, dok se za područja iznad Jadrana predviđa izrazito kišovito. A to je već slika povremenih žestokih proloma oblaka i oluja kakvu pamtimo upravo proteklih godina, doduše više tijekom kolovoza.