Pakleno ljeto 2019.: Hrvatskoj se ne piše dobro

Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planetu Zemlja sistematski mjeri meteorološke prilike. To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena. Odnosno, posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada izmjerenih. Ove godine prvi kvartal diljem svijeta bio je treći najtopliji u 140 godina mjerenja.

Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, koji je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i Hrvatsku, očekuje ovoga ljeta.

Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Za jugoistočnu Europu IBM-ov "The Weather Company" predvidio je prije nekoliko tjedana da će svibanj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će lipanj već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za srpanj pak najavljuje i toplije i suše od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.

Mostar je tako 19. lipnja 2013. bio najtopliji grad na kontinentu s 41°C – već u 10 sati prijepodne. Rekord je 7. prosinca 2010. postavio i Senj, sa svojih 18°C, netko će reći "pa što onda", ali samo dok ne pročita da je takva prosinačka temperatura izmjerena u 8 ujutro. Užasne vrućine posebno su bile učestale u ljeto 2017., kada je 2. kolovoza na Aerodromu Resnik kod Kaštel Štafilića izmjereno rekordnih 42,3°C, usto još s izrazito visokom vlažnosti zraka. Taj dan i inače je diljem Hrvatske bio rekordno vruć u čak 11 gradova i mjesta.

Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog NOAA, kao "bitno toplije od prosjeka". Isto toliko više temperature od prosjeka našem dijelu Europe predviđa i europski ECMWF, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije. ECMWF predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.

Svibanj

Na karti se vidi da se za naše krajeve predviđa da će ovaj mjesec biti do 1,5°C hladniji od prosjeka. Oborine bi također trebale biti puno veće od prosjeka, što se do sada savršeno obistinilo.

ECMWF

Lipanj

U cijeloj Hrvatskoj uz Mediteran ovaj mjesec prema ECMWF-ovim modelima, bit će u skladu s prosjecima. Toplije će biti, i to do pola stupnja, što se samo čini zanemarivim, od Karlovca prema sjeveru i preko Slavonije prema krajnjem istoku naše zemlje. Kiše će biti nešto više od uobičajenog na istoku Slavonije i bitno više u Dalmaciji, posebno prema jugu. U BiH bi lipanj trebao biti izrazito kišovitiji od višedesetljetnih prosjeka.

ECMWF

Srpanj

Od Jadranskog mora sve do središnje Hrvatske prosječna temperatura ovog mjeseca bit će do 1°C viša od prosjeka, prognozira ECMWF, što će se itekako osjetiti. Sve dalje prema sjeveru i istoku zemlje vrućine će biti sve gore i gore, sve do sjevera Mađarske i Slovačke kojima prognostičke karte predviđaju čak 3°C iznadprosječno topliji srpanj, što već spada u kategoriju da će "gorjeti nebo i zemlja". Oborina će biti nešto manje od prosjeka, ali ne toliko izraženo.

ECMWF

Kolovoz

Po cijelom Balkanu za ovaj mjesec predviđaju da će biti najmanje 1°C topliji od prosjeka, s tim što će od Zagreba prema Slavoniji biti još i gore, a najgore u Vojvodini, dijelovima Rumunjske i Makedonije. Za sve te krajeve dugoročne meteorološke prognoze ističu i povećanu opasnost od požara, jer će koovoz biti i iznadprosječno suh; posebno Istra, najveći dio Dalmacije i izrazito Slavonija, a u susjedstvu BiH.

ECMWF

Rujan

Ljeto s rujnom neće prestati. Temperaturni ekstremi će se nastaviti, možda čak i viši nego za kolovoz, a suša će kroz mjesec biti sve gora, posebno u potezu uz cijeli sjeverni Jadran; od Istre do Abanije.

ECMWF

Listopad

Više temperature od prosjeka nastavit će se i kroz jesen. No, tu se na kartama, što se oborina tiče, može primijetiti nešto vrlo neobično; da bi po unutrašnjosti Istre, Like, Hercegovine i Dalmacije suša mogla biti vrlo izražena, dok se za područja iznad Jadrana predviđa izrazito kišovito. A to je već slika povremenih žestokih proloma oblaka i oluja kakvu pamtimo upravo proteklih godina, doduše više tijekom kolovoza.

ECMWF