Pentagon: Klima će nam za 20 godina uništiti i vojsku i SAD
Izvještaj o utjecaju klimatskih promjena na Vojsku SAD-a što ga je dobio Pentagon, nije mogao biti jasniji: vojnu silu koju nisu uspjeli slomiti niti Prvi niti Drugi svjetski rat, koja se izborila i kroz Hladni rat, u naredna dva desetljeća će se raspasti. Preciznije, raspast će se ako se klimatske promjene nastave. Izvještaj Vojske, DIA i NASA navodi da SAD očekuju glad, bolest, žeđ i rat.
Studija je otkrila da i sama američka vojska također može propasti. Izvještaj je naručio general Mark Milley iz administracije Donalda Trumpa, ironično, čovjeka neslavnog po mnogočemu, pa tako i po uništavanju agencija u SAD-u koje se bave ekologijom i jedan od najpoznatijih svjetskih "negiratelja klimatskih promjena".
Dva najistaknutija scenarija u dokumentu najviše se bave rizikom od raspada elektroenergetske mreže u roku od "sljedećih 20 godina" i opasnostima od epidemija. Izvještaj također upozorava da bi se američka vojska trebala pripremiti za nove intervencije u ratovima u inozemstvu, poput ovoga što bjesni u Siriji od 2011., a koji je dobrim dijelom bio potaknut upravo klimatskim promjenama i sušom. Bangladeš je izdvojen kao najosjetljivija zemlja na kolaps klime u svijetu.
"Trajno raseljavanje velikog dijela stanovništva Bangladeša bilo bi regionalna katastrofa, pridonijela bi globalnoj nestabilnosti... To je potencijal komplikacija klimatskih promjena u samo jednoj zemlji. Globalno, na razini mora živi više od 600 milijuna ljudi."
Prema nedavnom istraživanju na koje se poziva izvještaj, rast razine mora mogao bi doseći više od dva metra do 2100, "što bi značilo zbjegove će desetaka (ako ne i stotina) milijuna ljudi, stvarajući ogromnu, trajnu nestabilnost", navodi izvještaj.
Takve prognoze sve više znanstvenika smatra preoptimističnima. Jedan od najvećih svjetskih centara na svijetu u vezi klime i oceana, onaj u Potsdamu, prije nekog vremena naveo je istraživanje koje predviđa rast razine mora između 4 i 10 metara, o čemu je pisao Express.
SAD bi stoga trebale biti spremne djelovati i u Bangladešu, i u mnogim drugim regijama, sve do Arktika koji se brzo topi, preporučili su Pentagonu u izvještaju, te bi američka vojska trebala iskoristiti svoje resurse ugljikovodika i nove tranzitne rute kako bi odvratila eventualne ruske akcije.
Ali bez hitnih reformi, upozorava izvještaj, i sama Vojska SAD-a mogla mogla bi kolapsirati u klimatskoj katastrofi. Ne bi više bila kadra braniti niti SAD, kamoli djelovati po svijetu. Postojeća infrastruktura u SAD-u, stoji u izvještaju, slabo je pripremljena: "Većina kritičnih infrastruktura bitno po Ministarstvo za domovinsku sigurnost nije izgrađena za uvjete izmijenjene klime."
Oko 80 posto američkog poljoprivrednog izvoza i 78 posto uvoza prevozi se vodenim putevima, a poplave zbog klimatskih promjena mogle bi trajno oštetiti brodsku infrastrukturu. Odatle prijetnja američkoj ekonomiji i svjetskoj opskrbi hranom. Posebno je ugrožena američka elektroenergetska mreža:
„Elektroenergetska mreža SAD-a je stara i nastavlja raditi bez koordiniranog i značajnog ulaganja u infrastrukturu. Ranjive su elektrane, elektroprijenosna infrastruktura i komponente distribucijskog sustava."
Klimatske promjene, navodi se dalje, značit će veće potrebe za energijom, a sustav je "ionako krhak". Novim klimatski obrascima poput dugotrajnih vrućina, suša i hladnoće, već su počeli uništavati SAD. Kalifornija već trpi užasne suše i katastrofalne požare, a usto tvrtka za elektrodistribuciju PG&E već kolapsira.
Izvještaj za Pentagon opisuje distopijski scenarij; gubitak pokvarljive hrane i lijekova, vode i sustava distribucije otpadnih voda, raspad sustava grijanja/ klimatizacije i javne rasvjete, računarskih, telefonskih i komunikacijskih sustava (uključujući letove avio-kompanija, satelitske mreže i GPS usluge), raspad javnog prijevoza, kolaps sustava za distribuciju goriva i cjevovoda za gorivo, te svih električnih sustava koji nemaju rezervne izvore."
U SAD-u trenutno radi 99 nuklearnih reaktora kojim zemlja pokriva 20 potreba. Većina od njih, oko 60 posto, nalazi se u područjima "velikih rizika" na rast razine mora, jake oluje i suše. A bolesti?
"Klimatske promjene nose povećan rizik od zaraznih bolesti po američko stanovništvo. Sve je manje riječ o 'ako', a sve više o 'kad' će doći do velikih epidemija."
Jugu SAD-a izvještaj prognozira rast oborina za između 5,5 i 8 milimetara dnevno uz rast prosječnih godišnjih temperatura od 1 do 3 Celzijeva stupnja do 2050. Toplije zime pogoduju širenju tropskih komaraca i bolestima Zika, virus zapadnog Nila, lajmske bolesti i drugih. Izvještaj što ga je naručio general Mark Milley, sada najviši vojni časnik u SAD-u, izričito upozorava na neviđenu katastrofu koja bi mogla dovesti do potpunog kolapsa američkog društva bez ozbiljna ulaganja u novu tehnologiju i infrastrukturu".
Izvještaj, ipak, ne spominje utjecaj ugljena, nafte i plina kao uzroke klimatskih promjena i emisije CO2. Zanimljivo je da autori izvještaja posebno ističu rat u Siriji i kao takav koji bi mogao postati predložak izbijanja brutalnih sukoba u budućnosti, s mnoštvom ubijenih.
"Nema sumnje da je rat izbio podudarno s velikom sušom u regiji koja je prisilila ruralno stanovništvo da seli u sirijske gradove koji su ionako bili pod pritiskom velikog broja izbjeglica iz Iraka", kažu oni.
Sukob je doveo, stoji, do "ponovnog izbijanja građanskog rata u Iraku" i do sve većih vojnih napetosti između SAD-a i Rusije.