'Prorok Sagan': Precizno i jezivo predvidio je Trumpa
Nije se bez vraga nedavno The Verge prisjetio Carla Sagana. Predviđanje budućnosti često se može izroditi u pravljenje budale od sebe, u stilu nekoga tko je nekad predviđao nastavak dominacije Symbiana na Smartphoneu ili Windows Mobilea.
A što je oko nas više neobjašnjenih stvari, vjerojatnije je da će prazninu ispuniti mitovi, legende i praznovjerje.
Carl Sagan je upamćen kao jedan od najboljih i najuglednijih glasova koji se borio protiv bujanja znanstvenog neznanja u SAD-u i u svijetu.
Nedavno se društvenim mrežama proširio citat iz njegove knjige "Svijet progonjen demonima":
"Slutim da će Amerika moje djece ili mojih unuka postati takva da će biti mjesto isključivo uslužne ili informatičke ekonomije, da će skoro sve proizvodne industrije pobjeći u druge zemlje, da će fenomenalna tehnološka moć biti u rukama nekolicine, da se na javni interes nitko neće ni obazirati, da će ljudi izgubiti sposobnost donošenja vlastitih stavova i kritičkog propitivanja onih na vlasti, da ćemo se vratiti u eru neznanja i mraka kad izgubimo sposobnost razlikovanja dobrog i istinitog, jer ćemo posezati za kristalima i nervozno se savjetovati s horoskopima."
Jedan od onih koji je proslijedio dalje tko zna čiji originalni Tweet, pitao se je li Carl Sagan, pišući ove riječi još 1995., imao vremeplov ili kristalnu kuglu.
"OK, vjerojatno vremeplov", logično je zaključio.
Saganove riječi precizno opisuju naše vrijeme. Dva desetljeća unaprijed savršeno je dijagnosticirao trenutnu paralizu razmjene informacija, zagušenih namjernim ili nenamjernim širenjem dezinformacija.
Nazivali mi problem "lažnim vijestima" ili "alternativnim činjenicama" ili naprosto "strahom, nesigurnošću i sumnjom", Saganovo proročanstvo svijeta u kojem "gubimo sposobnost razlikovanja dobrog i istinitog", čini se kao da nam se obistinjuje pred nosom.
Njegov citat mogao bi biti i duži:
"Zaglupljivanje Amerike najočitije je u polaganom propadanju materijalnog sadržaja iznimno utjecajnih medija, u pojavi zvučnih džinglova od 30-ak sekunda (danas su čak i 10 sekunda ili i kraći), pojava programa na razini najnižeg zajedničkog nazivnika, predstavljanje pseudoznanosti i praznovjerja kao relevantne, a posebno slavljenje neznanja. Danas je najiznajmljivanija video-kazeta u Americi film 'Glup i gluplji'. 'Beavis i Butthead' i dalje su popularni i utjecajni kod mladih TV gledatelja. Konačna poruka je da je istraživanje i učenje, ne samo znanosti, nego svega, nešto što se može izbjeći, što je čak i nepoželjno."
Sagan je savršeno točno predvidio bijeg proizvodnje u inozemstvo i stanje u kojem se članovi parlamenata više niti ne obaziru na probleme. Zapravo cijeli koncept tako točno oslikava početak drugo desetljeće 21. stoljeća da se to čini banalno i spominjati.
Napisao je to prije više od 20 godina. Carl Sagan je umro još 1996., a sigurno bi bio puno sretniji da ga čitatelji, koji su pročitali knjigu, danas mogu opovrgnuti. Međutim, ne mogu. Cjeloviti naslov knjige glasio je "Svijet progonjen demonima – znanost kao svijeća u mraku".
Knjigu je napisao kao žestoki poziv na znanstveno promišljanje i na korištenje znanstvenih metoda u donošenju odluka na dnevnoj osnovi. Napisao je, primjerice:
"U svakoj bismo zemlji djecu trebali učiti znanstvenim metodama i razlozima za Povelju o pravima."
Sagan je tvrdio da je znanstveni pristup najbolji način i za kontroliranje naših političkih predstavnika kako bi radili za nas. Posljednje poglavlje svoje knjige nazvao je "Pravi patrioti postavljaju pitanja", u njemu donosi ovakav zaključak:
"Ukoliko su građani obrazovani i donose vlastita mišljenja, u tom slučaju oni na vlasti rade za nas. U svakoj zemlji bismo trebali djecu učiti znanstvenim metodama i razlozima za Povelju o pravima. Time će se razvijati određena pristojnost, poniznost, duh zajedništva. U svijetu progonjenom demonima koji ispunjavamo ljudskim vrlinama to bi moglo biti sve što stoji između nas i tame koja nam prijeti."
I doista, samo gledajući SAD, Trumpova administracija prijeti Agenciji za očuvanje okoliša, borbi protiv klimatskih promjena, dostupnosti obrazovanja i zdravstva, medijima, više nego ikada itko u povijesti te zemlje.