Opet rušimo rekorde - 2019. će vjerojatno biti peta po redu najtoplija godina ikada zabilježena, a prve četiri su 2016., 2017., 2018. - toliko o tome da se klima 'ne mijenja'.

Dapače, od posljednjih 22 godine čak 20 ih je najtoplijih otkada je mjerenja. WMO (Svjetska meteorološka organizacija) je objavila dosta depresivnu, ali ne začuđujuću izjavu o stanju klime 2018. godine baziranu na pet različitih neovisnih istraživanja temperature diljem planete. Deducirali su kako je prosječna temperatura za period između siječnja i listopada za 0.98 Celzijusa toplija negoli prije industrijske revolucije.

Elena Manaenkova iz WMO-a kaže kako je to "mnogo više od samo brojeva. Svaka frakcija zagrijavanja čini veliku razliku za ljudsko zdravlje, hranu, pitku vodu, preživljavanje životinja i biljaka, preživljavanje koraljnih grebena i morskih životinja. Radi razliku u ekonomskoj produktivnosti i otpornosti naših gradova, posebno priobalnih. O otocima i niskim teritorijima da ne govorim. Svaka frakcija Celzijusa je bitna".

Na globalne temperature utječu i prirodne pojave kao La Niña i El Niño (na koje pak isto utječe čovjek posredno) ili pak ljudski faktori - sve veće emisije stakleničkih plinova koji ubrzavaju zagrijavanje planete.

GLOBALNO ZATOPLJENJE Otok koji tone najbrže na svijetu: "Moramo se iseliti"

Godina 2018. će, ispada, čak biti mrvu hladnija od tri prije nje, ponajviše radi slabe La Niña pojave ranije ove godine, koja se najčešće povezuje s nižim globalnim temperaturama, a ne, na žalost, radi pada količine emisije plinova. El Niño koji nam gotovo sigurno slijedi sigurno će povisiti globalne temperature u 2019.

Svi znanstvenici upozoravaju što će se desiti ako prosječna temperatura naraste za 1.5 Celzijusa - masivni gubitak vrsta životinja, suše na nekim mjestima, poplave na drugima, vrućine, požari, porast razine mora i nedostatak hrane.

I dalje se ne radi dovoljno kako bi se taj problem riješio. Novi nedavno objavljeni izvještaj pokazuje da nakon tri godine, recimo, stagniranja opet je došlo do porasta emisije stakleničkih plinova a kilometre smo daleko od dostizanja ciljeva iz Pariškog sporazuma.

"Nismo ni blizu pravog puta",kaže Petteri Taalas iz WMO-a.

"Koncentracije stakleničkih plinova su opet na rekordnim nivoima i ako ovako nastavimo do kraja stoljeća možemo vidjeti zatopljenje od 3-5 Celzijusa".

Vrijeme je da se malo počnemo brinuti kakva će biti 2019., a i godine koje slijede. Sjetimo se samo požara i suša.