Tijekom pet podmorskih istraživanja međunarodni tim ronioca pregledao je stanje potopljenog Titanica, koji leži na dubini od 3800 metara u Atlantskom oceanu. I dok su neki dijelovi broda u jako dobrom stanju, drugi su potpuno uništeni.

U najgorem je stanju desna strana broda gdje su časničke sobe. Povjesničar koji pregledava Titanic Parks Stephenson rekao je kako je ono što je vidio tijekom tih zarona "šokantno". 

"Kapetanova kada je najomiljenija slika među obožavateljima Titanica i toga sada nema. Ta cijela paluba se urušava, i to će se ubrzano nastaviti", rekao je. 

Strogo povjerljivo Godinama nisu smjeli objaviti da su prvi pronašli Titanic

Očekuje se da će sljedeći dio koji će se urušiti biti pramac i tako će nestati pogleda na unutrašnjost broda. 

"Titanic se vraća prirodi", naglasio je. 

I to je nemoguće izbjeći, sol koja nagriza, morske struje i bakterije, napadaju brod i tome nema pomoći.

Titanic je potonuo prije više od 100 godina, 1912. godine i to na oko 600 kilometara od obale Newfoundlanda, Kanade. Više do 1500 putnika je poginulo, od njih 2200. 

Ekspediciju Titanica odradio je isti tim koji je napravio i najdublji zaron na dno Marijanske brazde. Ronioci su misiju obavili 4,6 metara dugom, 3,7 metara visokim malim podvodnim brodom DSV Limiting Factor, koju je izgradila američka kompanija Triton Submarines, piše BBC. 

Zarone im je otežavalo loše vrijeme i podvodne struje, a loše stanje olupine predstavlja i dodatni rizik za istraživače. Istraživanja su se snimala za potrebe novog dokumentaraca, a proučavala su se i stvorenja koja žive na olupini.

A života ima puno, unatoč jako hladnim uvjetima, manjku svjetla i velikom pritisku. Sve to doprinijelo je uništenju borda. 

"Mikrobi na olupini proždiru željezo i tako stvaraju tu rustikalnu strukturu, koja je krhka", kaže Clare Fitzsimmons sa Sveučilišta Newcastle.

Ta hrđa koja visi toliko je krhka da se lako pretvori u prašinu. Znanstvenici istražuju eroziju različitih metala u dubinama oceana, kako bi iskoristili ovu priliku i pregledali ono što je od Titanica ostalo. 

"Olupina je jedini svjedok velike katastrofe Titanica. Preživjeli su do sada već preminuli, pa je važno iskoristiti olupinu dok nam još uvijek ima nešto za reći", rekao je Robert Blyth iz Nacionalnog pomorskog muzeja u Greenwichu.

Godišnjica tragedije Tajna čuvana 100 g.: Što su radili s mrtvima s Titanika

Jasmin Fox-Skelly podsjetila je da ova najslavnija olupina na svijetu za nekoliko godina više neće postojati. Razlog se na prvu loptu čini nevjerojatan; požderat će ga do posljednje mrvice jedna vrsta bakterije. 

Znanstvenici iz Halifaxa u Novoj Scotiji na brodu su uočili hrđave tvorevine poput siga i ništa im nije bilo jasno. A nakon što su ih pogledali pod mikroskopom, ispalo je da su pune života. I to kakvog, bile su pune bakterije halomonas titanicae; kemosintetske, gram-negativne proteobakterije koja je najsretnija kad na meniju ima željezo.

Titanic na dnu oceana za ovaj mikrob bio je raj na zemlji i 2011. znanstvenici su ostacima Titanica dali još samo 20 godina prije nego što potpuno nestane uslijed proždrljive bakterije.

Danas mu je, dakle, preostalo još samo 13 godina prije nego što nestane. Znanstvenici su nastavili istraživati bakteriju i pronašli su još svu silu njenih nevjerojatnih svojstava. I to je ono što je fasciniralo Fox-Skelly. Ispalo je da je bakterija jako otporna na visoke koncentracije soli u svojoj okolini.

Povijest istraživanja olupine

1985. godine američko francuski tim istraživača otkrio je olupinu

1986. godine Submersible Alvin istražuje olupinu

1987. godine prva ekspedicija prikupila je 1800 artefakata sa Titanica

1995. godine James Cameron je posjetio ostatke, a snimljeno iskoristio u filmu Titanic

1998. godine posjetili su ga prvi turisti

1998. godine dio trupa je podignut

2005. godine dvije posade pregledale su olupinu

2010. godine autonomni roboti mapirali su lokaciju 

2012. godine UNESCO je zaštitio olupinu

2019. godine DSV Limiting Factor podmornica odradila je pet zarona