Svake sekunde može 'grunuti' i ubiti milijune ljudi
Na tren je nekima pala na pamet uzrečica "vidjeti Napulj i umrijeti". Vezuv je opet obavijen dimom, mnogima je palo na pamet ono najgore, ali je ispalo da se nekolicina lokalnih stanovnika mora evakuirati zato što je riječ o požaru koji je stao gutati vegetaciju po obroncima ugaslog vulkana. Gusti oblaci dima pokrili su čak i obližnji Napulj.
Ono čega se lokalne vlasti doista boje jest to što je makija i nešto šume tako suho da bi požar mogao doseći odlagališta otpada podno Vezuva, a u tom slučaju oblak dima koji visi nad Napuljom i okolicom bio bi pun izrazito otrovnih tvari. Policija vjeruje da je uzrok požara čovjek jer je istodobno planulo na nekoliko mjesta. Vezuv je napoznatiji po svojoj erupciji iz 79. godine kada se piroklastični tok ogromnom brzinom sjurio na rimske gradiće Pompei i Herculaneum, pobivši tisuće stanovnika.
Posljednji put je eksplodirao 1944. i pobio 26 ljudi, ali je posljednja prava, velika erupcija zabilježena 1631. kad je poginulo 6000 ljudi. Prošle godine talijanske vlasti počele su rad na planu evakuacije 700.000 najugroženijih ljudi mogućom erupcijom. Tome se prionulo nakon što je nekolicina geologa stala oštro upozoravati da je pitanje trenutka kad će Vezuv opet proraditi, dok su drugi stručnjaci pritom bili zgroženi katastrofalnim stanjem tamošnjih prometnica.
Sadašnje stanje, ukoliko bi Vezuv opet stao bljuvati lavu, dovelo bi do nezabilježenog pokolja. Danas tamošnje službe 24 sata dnevno prate razinu emisije plinova iz vulkana, seizmičku aktivnost i sve ostalo što bi moglo poslužiti kao indikator jednog dana kad do erupcije doista dođe. Onih 700.000 ljudi, za koje vlasti pokušavaju osmisliti sustav hitne evakuacije, žive u "crvenoj zoni". Njihov plan je dovesti sustav dotle da se oni svi do jednog mogu evakuirati u roku od 72 sata.
Koliko bi to moglo biti dovoljno brzo, po mnogima je otvoreno pitanje jer se Napulj nalazi duboko unutar kruga od 20 kilometara za koji se smatra da bi bio pogođen vrućim pepelom i dimom u slučaju eksplozivne erupcije Vezuva. Od 2004. vlada Italije pokrenula je program po pojem svakom stanovniku nudi 30.000 eura za odseliti iz "crvenog područja". Koliko je Vezuv doista opasan? Mnogima je dovoljan već i podatak da planina leži na sloju magme, smještene duboko u Zemljinoj kori, površine oko 400 kilometara četvornih.
Najaktivniji vulkan na svijetu, Kulaeua, koji se od 1952. budio 34 puta, leži na puno manjem bazenu magme nego Vezuv koji je od 79. godine probleme pravio nekih 30-ak puta. Znanstvenici nadalje smatraju da će sljedeća erupcija biti izrazito eksplozivna i da će iz grotla tada stijene frcati brzinom i većom od 150 kilometara na sat.
Sveukupno, Vezuv u stanju u kojem je danas, kadar je ugroziti živote tri milijuna ljudi. Talijanski i britanski znanstvenici u svibnju su predstavili rezultate istraživanja prema kojem je opasnost erupcije puno veća nego što su smatrali proteklih godina. Ispalo je da se energija za erupciju skuplja u podzemlju diljem površine od 100 kilometara četvornih na kojem je u pretpovijesti postojao supervulkan.
Njegov ostatak je velika udolina dio koje je i Napuljski zaljev. Erupcija tog vulkana prije 39.000 godina snažno je utjecala na klimu cijelog planeta, a prethodna takva dogodila se prije nekih 200.000 godina. Velika erupcija Vezuva doista se može dogoditi bilo kad, danas ili za sto godina. Ljudi se ne odazivaju na pozive na iseljavanje zato što vulkan ne doživljavaju prijetnjom jer u prethodnim podizanjima uzbune, u 70-ima i 80-ima, osim potresa, nisu imali nikakvih drugih problema.