U genima velike bijele psine krije se tajna liječenja raka
Međunarodna skupina znanstvenika dekodirala je cijeli genom velikog bijelog morskog psa, te se smatra da bi to moglo pomoći pronalasku boljih terapija protiv raka, kao i odgonetnuti izvanredne sposobnosti ove ribe da joj zarastaju rane. Duljine do 6 metara i mase do 3,5 tona, kako bi ovaj morski grabežljivac mogao pružiti čovječanstvu potencijalno po život spasonosno rješenje za rak i druge bolesti? Veliki bijeli je prvak evolucije. Njegov DNK razvio se do tančina tako da diljem svjetskih oceana nema prirodnih neprijatelja.
Mapiranje njegovog genoma moglo bi objasniti ključne točke njegovog evolucijskog uspjeha. Rezultati istraživanja objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences uspoređuju genom velikog bijelog s genomom čovjeka i drugih kralježnjaka. Istraživanje je pronašlo uzorke promjena na dijelovima DNK koji ukazuju molekularnu prilagodbu u genima, povezanu sa zadržavanjem stabilnosti gena kroz funkcije poput mehanizama popravljanja DNK i tolerancije organizma na oštećenja DNK.
Sve skupa to opisuje svojstva zaštite od raka, a to bi onda moglo objasniti i zašto morski psi tako rijetko obolijevaju od raka.
"Ne samo da smo pronašli iznenađujuće mnogo gena za stabilnost genoma koji sadržavaju te prilagodbene promjene, nego smo našli i obogaćivanje nekih od tih gena, što ističe važnost takvog genetskog delikatnog prilagođavanja kod velikih bijelih morskih pasa", potpisao je Mahmood Shivji u priopćenju.
Znanstvenici su pronašli i to da genom ovog morskog psa sadrži jednu od najviših poznatih razina transpozona, poznatih i kao "skačući geni", među kralježnjacima. U zasebnom priopćenju jedan od autora Michael Stanhope objašnjava da je to objašnjava snažnu pozitivnu selekciju gena kroz evoluciju i razvoj efikasnih sustava popravljanja oštećenja DNK.
Stanhope je objasnio da to takva pozitivna selekcija gena i obogaćenje njihovog sadržaja ima veze s nekima od temeljnih mehanizama koji organizmima omogućavaju da zacjeljuju ozljede. Kod morskih pasa ta sposobnost je zaprepašćujuća. Istraživanje crnovrhih grebenskih morskih pasa iz 2015. pokazalo je da su oni u stanju da im zarastu i neke od najtežih ozljeda u roku od samo nekoliko dana.
Razumijevanje sposobnosti velikih bijelih da na ovaj način štite svoj genom mogao bi jednog dana pomoći ljudima da razviju terapijske metode kako bismo to bili u stanju i mi. Jasno je, međutim, da će do razvoja odobrenih medicinskih tretmana takve vrste, ako ih se uspije razviti, proći još godine.
"Nestabilnost genoma vrlo je važan problem u mnogim ozbiljnim bolestima ljudi. Sada smo utvrdili da je priroda razvila lukave strategije kako bi zadržala stabilnost genoma kod ovih morskih pasa velikih tijela koji usto i dugo žive", kazao je Shivji.
"Još uvijek je ostalo za naučiti jako puno tih evolucijskih čudesa, uključujući informaciju koja bi potencijalno bila korisna u borbi protiv karcinoma i bolesti povezanih sa starenjem, te razvoja tretmana za poboljšavanje zacjeljivanja ozljeda."