Zbog ove bolesti više nećemo piti kavu kao danas
Da ste sletjeli u Bogotu šezdesetih godina, jedna od prvih stvari koje ste vjerojatno vidjeli izvan zračne luke bio je veliki reklamni pano. Pomalo prijetećim tonom, piše: "Hrđa kave je neprijatelj. Nemojte donositi biljne materijale iz inozemstva".
To je bilo jedno od prvih upozorenja o neprijatelju koji od tada ugrožava kolumbijsku trgovinu kavom.
Hrđa kave bolest je koja ima moć da teško ošteti, ili čak izbriše, najvažniji proizvod te zemlje, bazu jedne od najvećih industrija, i jedan od najvažnijih izvora strane valute. Samo prošle godine, izvoz kave iznosio je 2,4 milijarde dolara, što je 7,7 posto čitavog kolumbijskog izvoza. To čini Kolumbiju trećim najvećim proizvođačem kave na svijetu. Drugim riječima, ako hrđa dođe tamo i ugrozi ili smanji globalnu proizvodnju, utjecat će na cijenu kave koju pijemo.
Zato su proteklih desetljeća kolumbijski znanstvenici sudjelovali u malo poznatoj borbi s tom bolesti, okupljeni u malom laboratoriju duboko u planinama kolumbijske "Osi kave".
Pitanje je, mogu li prepoznatljive arome kolumbijske kave preživjeti netaknute?
Hrđa muči poljoprivrednike dulje od jednog stoljeća. Kada stablo dobije bolest listovi proizvode smeđi prašak prilično nalik željeznoj hrđi. Bolest, koju uzrokuje gljivica Hemileia vastatrix, također mijenja boju lišću kave iz svijetlo zelene u smeđe žuto. Na kraju, stablo gubi sve svoje lišće, kao i sposobnost proizvodnje plodova kave.
Ako se ostavi bez nadzora, bolest može imati dramatične posljedice. Krajem 19. stoljeća Šri Lanka, Filipini i druge zemlje jugoistočne Azije bili su glavni izvoznici kave na svijetu. U nekoliko desetljeća bolest je praktički uništila čitavu industriju.
Povjesničari sugeriraju da je to dio razloga zašto Britanci danas vole čaj. "Šri Lanka je prešla na proizvodnju čaja", budući da kava više nije profitabilna, objašnjava Aaron Davis, voditelj istraživanja kave u londonskom Royal Botanic Gardens. Srećom za azijske proizvođače, Velika Britanija promijenila je svoj ukus kad je nestala ponuda kave.
Ono što Kolumbiju posebno zabrinjava jest to što bolest napada vrstu kave na koju se zemlja oslanja - i koju su ljubitelji kave navikli piti.
Kava dolazi u dvije varijante. BBC ih naziva "ljepoticom" i "zvijeri".
"Ljepotica" je Coffea arabica. Njezino sjeme daje ukusnu i nježnu mješavinu koja se prodaje po nešto višim cijenama na međunarodnim tržištima. Sorta je to koja je kolumbijsku kavu proslavila diljem svijeta.
Zvijer je Coffea canephora, također poznata kao robusta. To je otpornije stablo pa je jeftinije za uzgoj. Ima nešto grublji i gorak okus; nije baš privlačna poznavateljima kave, a ni na tržištu nije popularna kao nježnija i osjetljivija sestra. Kao rezultat toga, iznosi samo za 37% svjetske proizvodnje kave, otkrivaju podaci International Coffee Organization.
Nažalost, hrđa napada "ljepotu", ali ne i "zvijer". Kolumbija izvozi samo "ljepotice", pa prebacivanje industrije nikad nije bilo opcija. Međutim, šezdesetih godina prošlog stoljeća, tim znanstvenika u istraživačkom laboratoriju nazvanom Cenicafe odlučio je pronaći rješenje koje bi donijelo najbolje karakteristike dviju varijanti.
Cenicafe osnovali su članovi Kolumbijskog nacionalnog udruženja uzgajivača kave (Fedecafe) i smatra se globalnim središtem za znanost kave.
"Cenicafe nam je omogućio da ostanemo konkurentni i da smanjimo rizik u proizvodnji", pojasnio je Hernando Duque, tehnički direktor tvrtke Fedecafe. Njezina su istraživanja pomogla obogaćivanju i obnavljanju mnogih visokokvalitetnih sorti koje država uzgaja i u kojima se uživa diljem svijeta. Danas se rad laboratorija smatra zlatnim standardom u borbi protiv "najopasnije prijetnje kavi u Americi", kaže Michael Sheridan, direktor nabave i zajedničke vrijednosti u Intelligentsia Coffee Roasters, uvoznici specijalnih kava u SAD-u.
Znanstvenici su bili svjesni da moraju stvoriti nove i otpornije vrste kave, ali apsolutno moraju zadržati okus po kojem su poznate kolumbijske kave. Moraju spojiti ljepoticu i zvijer.
Rješenje je, pomalo iznenađujuće, došlo s druge strane svijeta. Negdje na malom otoku na pola puta između Indonezije i Australije, ljepotica i zvijer imali su hibrida. Tako je nastao timorski hibrid, nazvan prema otoku na kojem je nastao, Timoru. Prvi put je otkriven 1927. godine, što znači da je nastao u prirodi, a komercijalna upotreba počela je u četrdesetim godinama prošlog stoljeća. Okusom nije bio pretjerano zanimljiv pa nije ostvario značajniji uspjeh, ali je imao ključnu prednost. Mogao se dalje miješati sa sortama arabice i tako na njih prenijeti otpornost na hrđu. Isprva im nije uspijevalo proizvesti sortu koja će okusom parirati postojećoj arabici, ali s vremenom su napravili dovoljno dobru sortu. 1980. godine, više od desetljeća nakon početka istraživanja 1968. godine, napravili su autohtonu sortu Colombia.
Uspjeh je došao gotovo u zadnji čas. Samo tri godine kasnije pojavila se hrđa u Kolumbiji.
Do sad se uspješno bore s bolestima, ali 2008. godina zamalo je uništila kolumbijsko gospodarstvo. Dok više od 700.000 ljudi se bavi uzgojem kave, većinom se radi o jednoj sorti. Zbog toga je dovoljna jedna bolest da opasno smanji urod kao što se to dogodilo 2008. godine kada je uništena četvrtina uroda. Fedecafe sada kaže da je više od tri četvrtine svih grmova kave otporno na hrđu i sav trud se isplati. Druge zemlje vide uništenje i do polovice uroda, a Kolumbija bilježi jednoznamenkastu pojavu bolesti.