Znanstvenici otkrili kako bi mogli naći izvanzemaljce
Nešto što je na početku izgledalo kao mrlja na ekranu možda je jedno od najinteresantnijih otkrića koje nam može pomoći u pronalasku izvanzemaljskog života u našem sunčevom sustavu.
Independent piše kako su znanstvenici otkrili da na mjesecu Jupitera imena Europa postoje izboji vode (gejziri) tj. vodene pare. Europa je jedan od prvih kandidata za potragu za životom u našem sunčevom sustavu. Cassini misija je i na Saturnovom mjesecu, Enceladu, prije godinu dana zabilježila isti fenomen.
Iako su izboji sami za sebe fascinantni, još je važnije što od njih možemo naučiti. "Pljuju" vodu koja otkriva što je skriveno ispod mjesečeve debele kore, čemu je inače gotovo nemoguće pristupiti. Tamo se nalaze oceani koji su veći od oceana na Zemlji.
"Sad napokon možemo saznati što se zbiva u oceanima", kaže Xianzhe Jia, fizičar sa Sveučilišta Michigan.
Do otkrića je došlo postepeno, prvo je Hubble snimao, a onda je to uspoređeno sa podacima koji su sakupljeni još 1997. godine.
"Već smo imali neke podatke iz te regije, i slijedili smo svoju slutnju te išli uspoređivati podatke. Onda smo primijetili neobična odstupanja i promjene koje nismo znali kako objasniti. Bilo je vidljivo da je okoliš potpuno promijenio svojstva", rekao je Jia.
Koristeći računalne modele kako bi vidjeli poklapaju li se viđene promjene sa dosadašnjim znanjem o izbojima, sve ono što su naučili s Encelada.
"Iskoristili smo to znanje koje smo već imali da usporedimo kako se mijenja okoliš, a sada se i NASA i Europska svemirska agencija pripremaju poslati letjelice u taj sistem. ESA će to učiniti do 2022., a odmah će "baciti oko" i na druge mjesece, Ganimeda i Kalisto, uz Europu. Cilj je da saznamo postoje li u oceanima sastojci za život", kaže Robert Pappalardo koji radi na NASA-inom projektu čiji je cilj skupljanje podataka na Europi.
Biti će, kaže, odlično pripremljeni za detaljno proučavanje izboja, nositi će sa sobom čitav niz instrumenata, radar kako bi vidjeli što je ispod leda i otkuda izboj dolazi.
"Kako bi uvjeti bili pogodni za život treba postojati balans kemijskih elemenata. Što su pogodniji uvjeti to su veće šanse da ćemo pronaći život", kaže Leigh Fletcher sa sveučilišta Leicester.
Pomaže im, kaže, što ovaj puta, zahvaljujući iskustvu s Enceladom, znaju što trebaju tražiti i gdje gledati.
"Pitanje je što ćemo jednog dana pronaći na Saturnu ili Neptunu, s njihovim ledenim mjesecima, hoćemo li vidjeti isti fenomen. Europa i Encelad su krasan pokazatelj da i naizgled geofizički mrtva mjesta se mijenjaju i aktivna su", kaže Fletcher.