Dugo su kineski investitori obilazili Hrvatsku. Za privrednicima su krenuli i turisti i tako je naša zemlja postala novo mjesto na karti svijeta u koje se počeo slijevati kineski kapital. Shodno njihovoj ekonomskoj inicijativi 'Road and Belt' da investiraju u zemlje širom svijeta koje su na ruti Puta svile, a koji jednim krakom završava na Mediteranu, došli su i do Grčke.

I dok u Hrvatskoj trenutačno investiraju u Pelješki most, luku Gaženicu u Zadru i vjetrocentrale na Velebitu, sve su prisutniji i u Grčkoj. Prijateljstvo između Grčke i Kine počelo je 2017. kad je EU još mahala prstom i prijetila Grčkoj da mora stezati remen. Zauzvrat upravo je Grčka zaustavila EU u kritikama oko ljudskih prava u toj azijskoj zemlji na forumu UN-a. Također, Mađarska i Grčka spriječile su EU da podrži sudsku presudu protiv ekspanzionističkih teritorijalnih zahtjeva Kine u Južnom kineskom moru. I zato ovih dana Kinezi vraćaju uslugu. Ali nisu jedini koji investiraju u ovu zemlju. Tu su, uz Ruse i Turci, ali i zemlje Bliskog istoka.

Još prije godinu dana Grci su se spašavali od državnog bankrota. Osiromašeni i bez posla, Grci su izlazili na masovne demonstracije, stotine tisuća ljudi ostajalo je bez posla i bez plaća, kaos i ekonomska propast bili su njihova svakodnevica, dok je EU inzistirala na vraćanju dugova, piše New York Times, a situacija silno podsjeća na Hrvatsku u posljednjih desetak godina.

Ali danas je situacija u Grčkoj već sasvim drugačija. U Ateni je sve više investitora, niču novi hoteli s pogledom na Akropolu, trgovci nekretninama otkupljuju stanove i kuće onih kojima je potrebna brza gotovina, a onda ih pretvaraju u apartmane za iznajmljivanje stranim turistima.

Grčka veleposlanstva izdaju na tisuće viza kineskim kupcima dubljeg džepa koji su krenuli u potragu za kućama ili stanovima u Ateni ili na otocima Krf i Santorini ne bi li ovdje stvorili drugi dom.

Domaći pak prodavači pritisnuti dugotrajnom financijskom krizom pokušavaju iskoristiti navalu kupaca i prodaju ili iznajmljuju turistima u utrci koja naglo mijenja tržište i cijene. Novopridošli se pak utrkuju za tzv. Zlatnu vizu – mamac kojim su se također poslužile i Portugal i Španjolska. Svakom onom tko kupi nekretninu skuplju od 250.000 eura, Grčka osigurava petogodišnju obnovljivu vizu.

Grčka je prilično kasnila za globalnim trendom kupovanja nekretnina a djelomično je razlog bio i upravo dužnička kriza koja je eskalirala 2011. godine, ali postala je i iznimno zanimljivo odredište za one s mnogo novaca. Vlada je počela nuditi zlatne vize 2013. godine a privukla je i ulagače iz Rusije, Turske i Bliskog istoka.

Ali sad i to dolazi na naplatu. Vrednije nekretnine u središtu grada, slično kao i u Barceloni, ali i nekoć u Dubrovniku, iz ruku Grka sve brže prelaze u ruke stranaca, a nekoć srednja klasa prisiljena je iseliti se na manje atraktivne lokacije.

Carrie Law, direktorica Juwai.com – hongkonške agencije za nekretnine rekla je da je Grčka postala glavno europsko odredište za srednju kinesku klasu. Oni se tu osjećaju ugodno jer je i kineska tvrtka Cosco vlasnik većinskog udjela grčke luke Piraeus.

Kinezi ovamo dolaze najčešće s kovčezima punim novaca jer je to jedini način da novac iznesu iz zemlje a prema kineskim zakonima, individualne godišnje isplate u inozemstvo ne smiju prelaziti 50.000 dolara godišnje. No, u tom slučaju obitelji se udruže i šest osoba bez problema može iznijeti priličnu količinu novca da bi kupili nekretninu, kaže Law.

Grčka središnja banka od nedavno je morala postrožiti kontrolu transakcija nakon što su shvatili da su neke grčke agencije kineskim klijentima prodavale nekretnine preko kreditnih kartica.

Borba za život Taktika Dubrovnika i Venecije za obranu od turista u 2019.

Osim što su se stabilizirale i počele rasti cijene nekretnina, prošla godina za Grke je bila rekordna po broju turista. Njihovu zemlju posjetilo je 33.000.000 ljudi. Velike turističke kompanije poput Thomasa Cooka i Wyndham Hotels, ulijevaju milijarde u grčko gospodarstvo preko turističkog sektora otvarajući na desetke hotela i resorta i to na zemljištima koja su bila u posjedu banaka i koja do nedavno nisu imala gotovo nikakvu vrijednost.

Konačno, Grčka se spasila od enormnog duga od 320 milijardi eura MMF-u i s tim su završili 2018. godine. Cijene nekretnina odmah su porasle za oko 2 posto i to prvi put nakon devet godina, a ulaganje u nekretnine poraslo je 2018. godine za 20 posto u odnosu na 2017.

Argiro Fouraci, danas je 29-godišnja učiteljica nije mogla pronaći posao i počela je iznajmljivati pet stanova u blizini Akropole. Danas kad plati sve poreze i namiri troškove, mjesečno na jednom stanu zaradi 400, što je i više nego izvrsna plaća. Ali tako ujedno ispomaže i 60-godišnjim roditeljima čije mirovine su crkavica.

Da su stranci izvršili invaziju na Grčku primjećuju i sami stanovnici. "Više nemao ni jednog susjeda Grka. Sve su iz Airbnb", govori 53-godišnji Stavros Siempos, vlasnik prodavaonice namirnica u kvartu Koukakima gdje turistima prodaje feta sir, masline i druge tradicionalne grčke delicije.

Srećom, kupaca ima jer je program zlatnih viza privukao u Grčku oko 10.000 investitora iz Kine, Rusije i drugih zemalja izvan EU koji, kupovinom nekretnina, ukupno u grčku ekonomiju ubacuju oko 1,5 milijardi eura godišnje. Od toga više od 40 posto su Kinezi. Sve to povećalo je cijene najma stanova u nekim dijelovima grada čak za 30 posto.

No, to ima i loših strana, a to je da gradovi i kvartovi kojima su šarm i autentičnost davali autohtoni stanovnici, preko noći nestaju i postaju ušminkani prostori bez duše, podređeni turizmu. Uostalom, to najbolje znaju Dubrovčani koji su stanove u gradskoj jezgri prodavali po astronomskim cijenama, ali je zato stara gradska jezgra unutar zidina, izvan sezone uglavnom mrtva.