Kinezi su opasan partner i Hrvatska to mora znati
Izaslanstvo kineske kompanije četiri su sata razgovarali s članovima Uprave i Nadzornog odbora Uljanika, a Kineze prvenstveno zanimaju tehnologija i brodovi za specijalne namjene, izjavio je nakon sastanka član Uljanikova Nadzornog odbora Samir Hadžić.
"Zadovoljan sam što postoji još netko tko je zainteresiran za oba brodogradilišta, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. Teme razgovora bazirale su se na prošlosti, sadašnjost i budućnost brodogradilišta u Puli i Rijeci, gradnji brodova i na samoj tehnologiji, što bi zapravo i trebala biti tema razgovora nekoga koji se zanima za brodogradnju", kazao je Hadžić po završetku razgovora.
Ustvrdivši kako su razgovori bili sadržajni i kako je osobno zadovoljan sastankom, Hadžić je istaknuo kako su Kinezi tijekom razgovora iskazali interes prvenstveno za tehnologiju i za brodove za specijalne namjene koje je Uljanik gradio do sada.
"Njima kapaciteti nisu potrebni, koliko sama tehnologija", poručio je Hadžić dodavši kako se na sastanku nije razgovaralo o novcu ni o bilo kakvom međufinanciranju.
Međutim, smatra on, Kinezi su tražili konkretne odgovore, dubinski su analizirali svaku stavku a, kako je rekao, "kada će donijeti konačnu odluku, to znaju samo oni".
"Ne možemo mi nikoga prisiljavati da donese konačnu odluku u kratkom roku. To je proces koji trebaju provesti, no nadam se da neće proći puno vremena, jer radnici u Puli i Rijeci nemaju više vremena za čekanje", poručio je Hadžić.
Na sastanku su sudjelovali članovi visokog kineskog izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa na čelu s predsjednikom uprave Huom Wenmingom, a na njemu je bio i pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak.
Nakon Pule, kinesko izaslanstvo otputovalo je u Rijeku gdje će posjetiti Brodogradilište 3. maj.
Nakon jučerašnjeg sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrima, predsjednik Uprave najveće kineske brodograđevne kompanije Wenming potvrdio je da kreću u ozbiljno razmatranje Uljanika i 3. maja.
Premijer nam je vrlo ozbiljno i detaljno predstavio cijelu situaciju, kazao je Wenming, dodavši i da su vidjeli da su dva brodogradilišta vrlo važna tema u hrvatskoj javnosti.
"Ne samo da smo doveli ljude iz naše kompanije - oni su nadležni za planiranje, već smo pozvali i odvjetnike i investicijske bankare, pa ćemo nakon posjeta brodogradilištima iznijeti svoje mišljenje", rekao je Wenming.
Time započinje za ove dužnike čini se ključna 'turneja', jer ako CSIC neće na kraju biti zainteresiran, teško će biti naći drugog kandidata koji je u brodogradnji te je velik igrač, a ima interes ulaska u europsku brodogradnju. Inače, ovo bi bio prvi slučaj kineskog preuzimanja jedne strane brodograđevne tvrtke, pa se nagađa da se stoga rade opsežne kalkulacije žele li imati i svoje prvo europsko brodogradilište, i to navodno škver u Rijeci. Proces CSIC-ovog dubinskog snimanja uključivat će navodno cijelu grupu, donosi Poslovni.
Kreće tragom nedavne najave dolaska CSIC-a u Hrvatsku s ciljem posjeta brodogradilištima u Puli i Rijeci. Kako je bilo objavljeno, predsjednika uprave CSIC-a kontaktirao je kineski premijer Li Keqiang prigodom boravka u RH gdje je nazočio i summitu "16+1", a nakon što je s našim primjerom razgovarao o stanju o hrvatskoj brodogradnji.
Međutim, kineska ulaganja treba uzeti uz zdravu dozu opreza. Ovdje je pak važno napomenuti da niti Pelješki most niti pruga Dugo Selo - Križevci nisu kineska ulaganja u Hrvatsku već Europske unije koja plaća 85% troškova gradnje. Kineske kompanije osvojile su natječaj proveden po svim pravilima EU.
Povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku Federica Mogherini javno je u ožujku 2017. upozorila da Zapadni Balkan postaje mjesto šahovske partije između Rusije i Zapada. Takvo stanje, rekla je i to, vrlo je opasno u tom dijelu Europe u kojem etničke tenzije nisu zamrle niti toliko godina nakon ratova u kojima se u 90-ima raspala SFR Jugoslavija, što je opasno, ali da demokratski potencijal u tim zemljama leži u većinski proeuropski raspoloženim mladim ljudima i građanskoj sceni.
Godinu i pol poslije toga najnovija analiza Euractiva ne spori da se Rusija na Balkanu doista bori za utjecaj, ali da se u međuvremenu na Balkanu pojavio novi igrač, Kina, potencijalno čak i utjecajniji, s drugačijim motivima i metodama. Peking je na Balkan zagazio još 2012. godine, svojom inicijativom "16+1". Express je još prošle godine pisao o političkom aspektu službeno ekonomskog povezivanja europskih republika s Kinom kao dijela globalne inicijative kineskog predsjednika Xija Jinpinga "Jedan pojas, jedan put".
Riječ je o inicijativi za zajednički razvoj Kine, Azije, Europe i Afrike, u što je Hrvatska službeno ušla u svibnju 2017. Portal Euractiv nedavno kao jedan od velikih projekata te inicijative navodi izgradnju Pelješkog mosta, ali i željeznicu Budimpešta-Beograd i autoput Beograd-Bar. Geostrateške posljedice niza vrlo vrijednih projekata, investicija od mnoštva milijardi dolara, Euractiv ne navodi izrijekom, ali za početak primjećuje da je u posljednje vrijeme nekoliko projekata Kine na istom tragu, postalo kreditna zamka za države u kojima se izvode slični projekti.
Kao primjer navodi izgradnju luke u gradu Hambantota na jugu Šri Lanke 2010. Prva faza projekta vrijednog 361 milijun dolara financirala se u iznosu od čak 85 posto iz sredstava Export-Import Bank of China, dakle kreditom. Problem je nastao kad je ispalo da prihodi luke nisu dovoljni za otplatu kredita, pa se predložilo da 80 posto luke prijeđe u vlasništvo kineske tvrtke CMPort u zamjenu za dug, koja bi potom investirala još 1,12 milijardi dolara u javno-privatnom partnerstvu. Osim svega toga, Human Rights Watch upozorava da je luka nastala u izbornoj jedinici bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse i ponijela je njegovo ime.
Euractiv smatra da bi se slično, barem u nekim slučajevima, moglo dogoditi i nekim balkanskim državama. Autoput iz Crne Gore do Beograda također je odlučeno da se financira kineskim kreditom, a Euractiv se poziva na studije isplativosti koje tvrde da autoput nije samoisplativ. Posljedica je rast poreza, zamrzavanje plaća u javnom sektoru, rezanje socijalnih izdataka u Crnoj Gori.
Upravo na takve projekte upozorava Human Rights Watch u posljednjem izvješću o stanju ljudskih prava diljem svijeta. Na prvi pogled se čini da krediti dolaze bez nekih važnijih ili većih uvjeta, pa se brojne države okreću Kini kao preferiranom partneru. "Ogromne količine novca slijevaju se gotovo bez kontrole u te države i tako omogućuju korumpiranim dužnosnicima krađu novca, dok stanovništvu ostaje samo otplata ogromnih kredita namijenjenih za financiranje gradnje infrastrukturnih projekata koji često više koriste Kini nego narodu države gdje se grade", stoji u izvješću HRW-a.
Posebno su analitičari HRW-a upozorili na situaciju iz Malezije gdje je premijer Mahathir bin Mohamad otkazao tri infrastrukturna projekta financirana kineskim novcem zbog sumnji da je njegov predsjednik Najib Razak pristao na kredite kako bi prikrio druga koruptivna djela.
Kenija je, primjerice, požalila gradnju ekonomski neodržive željeznice. Pakistan, Djibouti, Sierra Leone i Maldivi su redom izrazili žaljenje što su pristali na kinesko financiranje određenih projekata.
Pitanje je samo hoće li Hrvatska jednako žaliti kinesku gradnju ili ćemo, zahvaljujući Europskoj uniji, uspjeti sve dovršiti na uzajamno zadovoljstvo.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Prošle godine, tijekom radnog posjeta premijera Andreja Plenkovića Kini, vidjeli smo koje su kompanije spremne preuzeti dijelove hrvatskog gospodarstva.
China Railway Group Limited najveća je građevinska kompanija na svijetu, ali do sada se nisu baš proslavili radom unutar Europske unije. Sudjelovali su na natječaju za rekonstrukciju i modernizaciju pruge Zaprešić-Zabok, ali neuspješno. Da bi se nešto moglo promijeniti svjedoči i sastanak s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović u srpnju prošle godine i to na Pantovčaku. Poslovni je to opisao ovako: "Od navedene kineske tvrtke koja je među 10 Top kompanija u Kini i 57. u svijetu, s oko 100 milijardi eura godišnjeg prihoda i više od 300 tisuća ljudi, izlistane na burzi u Hong Kongu, stigao je jasan interes za suradnju s RH u velikim infrastrukturnim projektima, uz poziv Hrvata kineskim ulagačima da se uključe u natječaje. Najavu sudjelovanja ove velike tvrtke na budućim projektima - cestovnim, željezničkim, lučkim ili energetskim iznio je sam Zhang (predsjednik tvrtke, op.a.), i to znakovito apostrofirajući interes za modernizaciju pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta".
Ranije su, točnije njihova tvrtka kćer Covec, zajedno s još dvije partnerske tvrtke, dobili natječaj za gradnju autoceste A2 u Poljskoj. Gradnja je trebala biti gotova do Europskog prvenstva 2012. i ispočetka se činilo da sve ide po planu i programu. Početne faze gradnje su čak hvalili neki stručnjaci govoreći da su tvrtke pokazale zavidnu razinu dizajnerske sposobnosti. Kad su radovi počeli, počeli su i problemi.
Wall Street Journal opisao je kako je tekao natječaj i kako je čitav projekt propao, a određene sličnosti s Pelješkim mostom odmah upadaju u oči. Covec je krajem 2009. godine dobio natječaj za gradnju autoceste i to tako što su ponudili da će to uraditi upola jeftinije nego što su poljske vlasti procjenjivale da će cesta koštati. Europske tvrtke su uložile žalbe govoreći da Covec ne može graditi i zaraditi po toj cijeni.
Covec je pokazao bogate životopise svojih inženjera, a i tvrdili su da imaju 100 milijuna dolara gotovine pa će lakše podići i otplatiti kredite za gradnju. Ispostavilo se da su kineski dizajneri previdjeli neke ključne zahtjeve za gradnju kao što su niski tuneli ispod same ceste za siguran prelazak žaba i drugih malih životinja. Hrvatska tako ima zelene mostove preko autocesta gdje je zabranjeno kretanje ljudima kako se što manje remetilo kretanje divljih životinja.
Kinezi su bili potpuno iznenađeni da je takvo nešto potrebno, a iznenadilo ih je i razina transparentnosti potrebna za poslovanje u zapadnom svijetu. Projekt je kasnio, probijeni su svi rokovi, a Poljska je na kraju oduzela pravo gradnje Kinezima i dodijelila natječaj poljskom konzorciju. Priča se i da Poljska potražuje 200 milijuna eura penala od Coveca.
Hoće li slična sudbina zadesiti i Pelješki most, teško je za znati. Možemo se samo nadati da je China Road and Bridge Corporation (CRBC) izvukao neke pouke iz neuspjeha Coveca, ali i uspjeha Railwayja koji zajedno s Mađarskom i Srbijom radi na projektu željezničke pruge Budimpešta-Beograd.
U Hrvatskoj gotovo ispod radara prošlo je preuzimanje tvrtke Energija projekt za 38.000.000 dolara. Kupila je tvrtka Norinco International Cooperation koja namjerava ispod Velebita graditi vjetroelektranu. Kako stoji na stranicama Grada Senja, predstavnici tvrtke Norinco International obznanili su ideje i planove koje imaju o ulaganju u vjetropark Senj na području grada Senja i općine Brinje. Snaga vjetroparka iznosit će 156 megavata (39 turbina od 4 MW), a pokrivat će područje od 44.8 km2. Prema planu gradnja bi trebala trajati dvije godine, a sam vjetropark bi se operativno koristio 23 godine. Procijenjena je proizvodnja na godišnjoj razini 530 milijuna kWh, što će za proračune Grada Senj i Općine Brinje značiti značajna sredstva po osnovi vjetroenergetske rente ovisno o razmještaju turbina.
China Shipbuilding Corporation jedan je od najvećih brodograditelja na svijetu, ali čini se da ni njima neće Plenković uspjeti prodati posrnula hrvatska brodogradilišta. Prema svemu sudeći, njih više zanimaju hrvatski stručnjaci: "Poslali smo tim u Hrvatsku kako bismo uspostavili suradnju s Brodarskim institutom, koji ima vrlo dobre pogone za kvalitetne analize u brodogradnji". Rekao je to Xu Ziqin, potpredsjednik Uprave CSIC-a, kako ih prenosi HRT.