Ministar financija Zdravko Marić u emisiji 24sata objasnio je zašto po njemu i uz porezno rasterećenje prihod od poreza raste. On kaže da su se strateški odlučili za smanjenje poreza. 

"Poboljšali smo i naplatu. A kad smanjite porez na dobit, onda rastu ulaganja i gospodarska aktivnost te se to vrati nazad u proračun. Nakon što smo smanjili porez na dohodak, građanima je ostalo više za trošiti, pa je zato porastao prihod od PDV-a", obrazložio je Marić.

Rasteretili smo građane i poduzetnike za našeg mandata za devet milijardi kuna, ponovio je dva puta premijer Andrej Plenković dok je predstavljao proračun za sljedeću godinu i paket porezne reforme. 

Ide i ona Plenki joj sređuje super posao - Žalac bježi iz Hrvatske

Ministri, članstvo i HDZ na društvenim mrežama su taj podatak masovno gurali u javni prostor. I nije da nisu u pravu. Kad se pojedinačno gleda ono što su smanjili u mandatu, dolazi se zaista do te brojke.

Ali ono što nisu govorili je koliko su u međuvremenu toga povećali. To je ostalo u pozadini, bez isticanja. A ne treba zaboraviti da su mjere rasterećenja građana i poduzetnika imale i svoje kontra mjere na povećanju poreznog opterećenja. 

Primjerice, kad su ukinuti doprinosi za zaštitu na radu i samozapošljavanje, povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Kad je smanjen PDV na električnu energiju i odvoz otpada, povećan je ugostiteljima s 13 na 25 posto.

Kad je povećan neoporezivi dio plaće s 2600 na 3800 kuna, ukinuta je najniža stopa poreza na dohodak od 12 posto, pa ste čim prijeđete 3800 kuna upadali u škare od 24 posto poreza.

Sljedeće godine će neoporezivi dio plaće otići na 4000 kuna, ali 500 milijuna kuna, koji će zbog toga nedostajati gradovima, županijama i općinama, država će pokriti iz drugih poreza, što je čisto prelijevanje iz jedne čaše u drugu. 

Bilo bi nepošteno reći da porezi nisu manji nego na početku Vlade Andreja Plenkovića ili, možda je još bolje, na početku ministarske pozicije Zdravka Marića, koji je bio i u timu Tihomira Oreškovića. Oni jesu nešto niži, pogotovo porez na dobit, niži je PDV na hranu, manje ljudi plaća porez na dohodak, od početka sljedeće godine bit će niži i PDV na usluživanje hrane. 

Ali s druge strane, država uzima sve više poreza od građana. Ni to neće nitko spomenuti u Vladi iako su brojke neumoljive. Prije četiri godine, tijekom prve godine mandata Zdravka Marića u vladi Tihomira Oreškovića, vlada je poduzetnicima i građanima uzimala ukupno 68 milijardi kuna poreza.

Kritika Vlada ne želi da znate koliko su rastrošni

Već početkom 2016. godine krenuo je prvi val poreznog rasterećenja i očekivalo bi se da će barem dijelom pasti i porezni prihodi. Ili barem udio poreza u BDP-u zemlje. Nije se dogodilo ništa od toga.

Dapače, milijarde koje se slijevaju u proračun i ostaju na potrošnji države rapidno su počele rasti. Ove godine će država od poreza uzeti čak 81,6 milijardu kuna, a prema proračuna za sljedeću godinu - čak 84,1 milijardu kuna. Dakle, u samo pet godina država nam uzima čak 16 milijardi kuna više.

I ove godine će najizdašniji porez biti PDV, od njega će stići čak 55,9 milijardi kuna. Nevjerojatno zvuči da je Hrvatska prva u EU po prikupljenom PDV-u u odnosu na BDP. Vlada je odustala od njegova spuštanja kako bi imala za veće plaće javnog i državnog sektora. 

Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić je već ranije upozorio na primjeru od 2015. do 2018. godine da iznos prikupljenog poreza ne samo da raste, nego je apsolutno jednak i kao omjer u BDP-u koji također raste po relativno skromnim, ali stabilnim stopama.

Koliko god Vlada navela da je rasterećenje, oni u proračun uzmu oko 20,5 posto BDP-a. Najniži udio poreza u BDP-u bio je 2015. godine, kad je iznosio tek nešto više od 20 posto. 

"To znači da je porezna reforma bila samo strukturna - onoliko koliko se nekome dalo smanjenjem poreza, drugome se uzelo povećanjem (ili ukidanjem olakšica). Porezno opterećenje je ostalo praktički jednako", napisao je u svojoj analizi Zgombić za tportal. 

Lovu na sunce! Zato nam plaće rastu 4 puta sporije nego u Rumunjskoj

S obzirom na planirani rast BDP-a ove i sljedeće godine, i dalje će nam uzimati oko 20,5 posto. Naravno, to su tek predviđanja podložna promjenama ako gospodarstvo uspori, ali jasno se vidi trend koji je prikazan u grafu uz ovaj tekst. 

A to znači i povećanu državnu potrošnju. Nevjerojatno zvuči da će Vlada Andreja Plenkovića sljedeće godine potrošiti čak 30 milijardi kuna više nego što je potrošio Ivo Sanader 2008. godine. A onda je na kraju te godine urbi et orbi objavio: “U banani smo”.

U ovome mandatu Plenković ne bi trebao imati sličan problem, ali to ne znači da će država hvatati korak s drugim tranzicijskim zemljama koje nas prestižu. Ravnateljica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja ističe da jednostavno nema reformi koje bi onda značile da se istinski mogu rezati porezi i time državu učiniti konkurentnijom. 

"Nema ozbiljnog rasterećenja gospodarstva. Kad god država smanji neki namet, onda uzme na drugoj strani i zato, među ostalim, toliko rastu porezni prihodi unatoč Vladinu stavu da su nas sve rasteretili za devet milijardi kuna. Oni se pohvale koliko su rasteretili, ali nikad ne kažu koji su sve učinci onih nameta koje su povećali", kaže nam Deranja.

Nastavlja da bi prava reforma za poslodavce, ali i za radnike bila da je država smanjila javnu upravu i povećala njezinu učinkovitost. 

"Treba ukinuti i većinu besmislenih parafiskalnih nameta te bi se onda otvorio prostor za pravo porezno rasterećenje. Utjecaj javnog sektora u Hrvatskoj je golem, a on sigurno nije zamašnjak razvoja. Zašto ne bi PDV mogao biti 18 ili 20 posto, što bi svi osjetili?!", objašnjava Deranja i zaključuje da u državi prevladava socijalistički mentalitet, pa će država radije svim svojim zaposlenicima povećati plaće nego uvesti reda, nagraditi one koji rade i omogućiti odlazak lošim radnicima.

Davor Huić Politika drži 300 milijardi kuna i s tim potkupljuje narod

Rastom BDP-a od 2,5 posto, zaključuje, jednostavno ne možemo stići druge usporedive, bivše tranzicijske zemlje te nam treba rast barem 4-5 posto, a to je teško ostvarivo uz ovakva porezna i neporezna opterećenja. 

Činjenica koju će i sama Vlada priznati je da nije učinila ništa na reformi javnog sektora kako bi na tome postigla uštede koje onda može preliti u manje poreze. Nije napravljen niti se planira teritorijalni preustroj. Nije napravljena reforma zdravstva, četiri i pol milijarde je otišlo na jamstva Uljanika, spašavaju se drugi gubitaši, rastu troškovi plaće...

Vlada je uspjela uštedjeti samo na kamatama za dug jer je era jeftinog novca, a i ulazak u EU donio je blagodat europskih fondova pa moraju manje trošiti na infrastrukturu. Tako i uz blagi gospodarski rast i rast turizma država može po starom: raditi kozmetičke izmjene i uvijek naći opravdanje da izbjegne reforme koje nose i negativne političke bodove.

Porezni stručnjak s RRiF-a Vlado Brkanić kaže da je Vlada zaista napravila sitne promjene u poreznom rasterećenju, uz to su jedne poreze zamijenili povećanjem drugih, a u konačnici objašnjava i zašto sve više prikupljaju od poreza. 

"Plaće su porasle u Hrvatskoj. Vlada je osigurala i mogućnost isplate neoporezivih dohodaka, što je povećalo raspoloživi dohodak. Imamo i veći priljev turista te blagi gospodarski rast. Sve se to prelilo i u veću potrošnju, a država je time ubrala i više PDV-a", kaže Brkanić.

Manje novca HDZ-u se lokalni šerifi obijaju o glavu - zbog njih plaće ne rastu

On objašnjava i da su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno visoki, a država prebacuje poslodavcu čak i plaćanje bolovanja radnika unatoč izdvajanju za zdravstveno osiguranje. Dodaje i da je kod poreza najvažnije da su stari, tj. predvidivi i razumni, što smanjuje izbjegavanje plaćanja poreza. Tako i snižavanje poreza vodi do toga da ih više ljudi plaća, pa u konačnici država prikupi više.

Marić: Poboljšali smo naplatu i gospodarsku aktivnost 

Ministar financija Zdravko Marić u emisiji 24sata objasnio je zašto po njemu i uz porezno rasterećenje prihod od poreza raste. On kaže da su se strateški odlučili za smanjenje poreza. 

"Poboljšali smo i naplatu. A kad smanjite porez na dobit, onda rastu ulaganja i gospodarska aktivnost te se to vrati nazad u proračun. Nakon što smo smanjili porez na dohodak, građanima je ostalo više za trošiti, pa je zato porastao prihod od PDV-a", obrazložio je Marić.