Ministar financija Zdravko Marić u emisiji 24sata objasnio je zašto po njemu i uz porezno rasterećenje prihod od poreza raste. On kaže da su se strateški odlučili za smanjenje poreza.
"Poboljšali smo i naplatu. A kad smanjite porez na dobit, onda rastu ulaganja i gospodarska aktivnost te se to vrati nazad u proračun. Nakon što smo smanjili porez na dohodak, građanima je ostalo više za trošiti, pa je zato porastao prihod od PDV-a", obrazložio je Marić.
Rasteretili smo građane i poduzetnike za našeg mandata za devet milijardi kuna, ponovio je dva puta premijer Andrej Plenković dok je predstavljao proračun za sljedeću godinu i paket porezne reforme.
Ministri, članstvo i HDZ na društvenim mrežama su taj podatak masovno gurali u javni prostor. I nije da nisu u pravu. Kad se pojedinačno gleda ono što su smanjili u mandatu, dolazi se zaista do te brojke.
Ali ono što nisu govorili je koliko su u međuvremenu toga povećali. To je ostalo u pozadini, bez isticanja. A ne treba zaboraviti da su mjere rasterećenja građana i poduzetnika imale i svoje kontra mjere na povećanju poreznog opterećenja.
Primjerice, kad su ukinuti doprinosi za zaštitu na radu i samozapošljavanje, povećan je doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Kad je smanjen PDV na električnu energiju i odvoz otpada, povećan je ugostiteljima s 13 na 25 posto.
Kad je povećan neoporezivi dio plaće s 2600 na 3800 kuna, ukinuta je najniža stopa poreza na dohodak od 12 posto, pa ste čim prijeđete 3800 kuna upadali u škare od 24 posto poreza.
![Zdravko Marić i Andrej Plenković | Author: Goran Stanzl (PIXSELL)](/media/img/b6/79/e302a741eda255af9a10.jpeg)
Bilo bi nepošteno reći da porezi nisu manji nego na početku Vlade Andreja Plenkovića ili, možda je još bolje, na početku ministarske pozicije Zdravka Marića, koji je bio i u timu Tihomira Oreškovića. Oni jesu nešto niži, pogotovo porez na dobit, niži je PDV na hranu, manje ljudi plaća porez na dohodak, od početka sljedeće godine bit će niži i PDV na usluživanje hrane.
Ali s druge strane, država uzima sve više poreza od građana. Ni to neće nitko spomenuti u Vladi iako su brojke neumoljive. Prije četiri godine, tijekom prve godine mandata Zdravka Marića u vladi Tihomira Oreškovića, vlada je poduzetnicima i građanima uzimala ukupno 68 milijardi kuna poreza.
Već početkom 2016. godine krenuo je prvi val poreznog rasterećenja i očekivalo bi se da će barem dijelom pasti i porezni prihodi. Ili barem udio poreza u BDP-u zemlje. Nije se dogodilo ništa od toga.
Dapače, milijarde koje se slijevaju u proračun i ostaju na potrošnji države rapidno su počele rasti. Ove godine će država od poreza uzeti čak 81,6 milijardu kuna, a prema proračuna za sljedeću godinu - čak 84,1 milijardu kuna. Dakle, u samo pet godina država nam uzima čak 16 milijardi kuna više.
I ove godine će najizdašniji porez biti PDV, od njega će stići čak 55,9 milijardi kuna. Nevjerojatno zvuči da je Hrvatska prva u EU po prikupljenom PDV-u u odnosu na BDP. Vlada je odustala od njegova spuštanja kako bi imala za veće plaće javnog i državnog sektora.
![Andrej Plenković | Author: Goran Stanzl/PIXSELL](/media/img/40/b4/80acdc7ba94f8c6f3cc4.jpeg)
Koliko god Vlada navela da je rasterećenje, oni u proračun uzmu oko 20,5 posto BDP-a. Najniži udio poreza u BDP-u bio je 2015. godine, kad je iznosio tek nešto više od 20 posto.
"To znači da je porezna reforma bila samo strukturna - onoliko koliko se nekome dalo smanjenjem poreza, drugome se uzelo povećanjem (ili ukidanjem olakšica). Porezno opterećenje je ostalo praktički jednako", napisao je u svojoj analizi Zgombić za tportal.
S obzirom na planirani rast BDP-a ove i sljedeće godine, i dalje će nam uzimati oko 20,5 posto. Naravno, to su tek predviđanja podložna promjenama ako gospodarstvo uspori, ali jasno se vidi trend koji je prikazan u grafu uz ovaj tekst.
A to znači i povećanu državnu potrošnju. Nevjerojatno zvuči da će Vlada Andreja Plenkovića sljedeće godine potrošiti čak 30 milijardi kuna više nego što je potrošio Ivo Sanader 2008. godine. A onda je na kraju te godine urbi et orbi objavio: “U banani smo”.
U ovome mandatu Plenković ne bi trebao imati sličan problem, ali to ne znači da će država hvatati korak s drugim tranzicijskim zemljama koje nas prestižu. Ravnateljica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja ističe da jednostavno nema reformi koje bi onda značile da se istinski mogu rezati porezi i time državu učiniti konkurentnijom.
![Radnici na građevini | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL)](/media/img/16/87/1080170532b1fc287773.jpeg)
Nastavlja da bi prava reforma za poslodavce, ali i za radnike bila da je država smanjila javnu upravu i povećala njezinu učinkovitost.
"Treba ukinuti i većinu besmislenih parafiskalnih nameta te bi se onda otvorio prostor za pravo porezno rasterećenje. Utjecaj javnog sektora u Hrvatskoj je golem, a on sigurno nije zamašnjak razvoja. Zašto ne bi PDV mogao biti 18 ili 20 posto, što bi svi osjetili?!", objašnjava Deranja i zaključuje da u državi prevladava socijalistički mentalitet, pa će država radije svim svojim zaposlenicima povećati plaće nego uvesti reda, nagraditi one koji rade i omogućiti odlazak lošim radnicima.
Rastom BDP-a od 2,5 posto, zaključuje, jednostavno ne možemo stići druge usporedive, bivše tranzicijske zemlje te nam treba rast barem 4-5 posto, a to je teško ostvarivo uz ovakva porezna i neporezna opterećenja.
Činjenica koju će i sama Vlada priznati je da nije učinila ništa na reformi javnog sektora kako bi na tome postigla uštede koje onda može preliti u manje poreze. Nije napravljen niti se planira teritorijalni preustroj. Nije napravljena reforma zdravstva, četiri i pol milijarde je otišlo na jamstva Uljanika, spašavaju se drugi gubitaši, rastu troškovi plaće...
Vlada je uspjela uštedjeti samo na kamatama za dug jer je era jeftinog novca, a i ulazak u EU donio je blagodat europskih fondova pa moraju manje trošiti na infrastrukturu. Tako i uz blagi gospodarski rast i rast turizma država može po starom: raditi kozmetičke izmjene i uvijek naći opravdanje da izbjegne reforme koje nose i negativne političke bodove.
![Radnici na gablecu | Author: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL](/media/img/67/c7/fb017a7efd3343e060ff.jpeg)
"Plaće su porasle u Hrvatskoj. Vlada je osigurala i mogućnost isplate neoporezivih dohodaka, što je povećalo raspoloživi dohodak. Imamo i veći priljev turista te blagi gospodarski rast. Sve se to prelilo i u veću potrošnju, a država je time ubrala i više PDV-a", kaže Brkanić.
On objašnjava i da su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno visoki, a država prebacuje poslodavcu čak i plaćanje bolovanja radnika unatoč izdvajanju za zdravstveno osiguranje. Dodaje i da je kod poreza najvažnije da su stari, tj. predvidivi i razumni, što smanjuje izbjegavanje plaćanja poreza. Tako i snižavanje poreza vodi do toga da ih više ljudi plaća, pa u konačnici država prikupi više.
Marić: Poboljšali smo naplatu i gospodarsku aktivnost
Ministar financija Zdravko Marić u emisiji 24sata objasnio je zašto po njemu i uz porezno rasterećenje prihod od poreza raste. On kaže da su se strateški odlučili za smanjenje poreza.
"Poboljšali smo i naplatu. A kad smanjite porez na dobit, onda rastu ulaganja i gospodarska aktivnost te se to vrati nazad u proračun. Nakon što smo smanjili porez na dohodak, građanima je ostalo više za trošiti, pa je zato porastao prihod od PDV-a", obrazložio je Marić.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site
Piše se: "LAŽU NAM", a ne "lažu nas".
i sta je tu novo ,,pa zna se sta je kradeze ,,udruzenje za unistavanje i pljacku hrvatske pod krinkom domoljublja