Maersk: Danski div zapeo u Tjesnacu. Svaki mjesec pola milijarde $ minusa?!
Dok jedni broje novac, jer jutros je stigla vijest da je naftna kompanija Shell u plusu 6,9 milijardi dolara od početka rata u Iranu te da zarađuje oko 53 tisuće dolara svake minute, drugi se suočavaju s gubicima koji se mjere u milijardama, a postat će još kritično ako rat potraje još nekoliko mjeseci.
Tvrtka za prijevoz kontejnera AP Moller-Maersk suočava se naime s gubitkom od 500 milijuna dolara mjesečno zbog poremećaja uzrokovanih iranskim ratom, koji je njezin glavni izvršni direktor nazvao "najgorim energetskim šokom u našim životima", piše londonski The Times.
Danska grupa, koja prevozi otprilike jedan od pet svjetskih pomorskih kontejnera, očekuje daljnji rast troškova u sljedeća dva tromjesečja, ali to sada u potpunosti kompenzira rastom cijena. Vincent Clerc, glavni izvršni direktor, upozorio je da bi daljnje zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo dovesti do veće štete u globalnoj trgovini, jer rastući troškovi dovode do uništenja potražnje.
Promet kroz vitalni plovni put i dalje je "gotovo u zastoju", objavila je tvrtka, dok slabije raspoloženje utječe na povjerenje potrošača. Cijene prijevoza tereta naglo su porasle od izbijanja sukoba u veljači, ali su dobitke nadoknadile veće cijene goriva i premije osiguranja.
Clerc je za Bloomberg TV rekao: "Postoji mnogo neizvjesnosti ako pogledamo dalje u godinu u vezi s tim koji će biti sekundarni učinci ovog rata - inflacija, moguće smanjenje potražnje.“
Grupa je u prvom tromjesečju zabilježila strm pad dobiti prije oporezivanja na 292 milijuna dolara, u odnosu na 1,4 milijarde dolara godinu ranije, iako je to bilo iznad predviđanja analitičara. Prihodi su pali za 2,6 posto na 13 milijardi dolara.
Prije nekoliko dana pisalo smo o slučaju tankea "Akti A", u vlasništvu Maerska, koji se uspio provući kroz 'prozor' između zatvorenih i otvorenih perioda koji su se u Hormuškom tjesnacu izmjenjivali praktički iz sata u sat. Tanker je prevozio otprilike 300.000 barela dizela za trgovca Vitol, izvijestio je Financial Times i ta pošiljka je donijela ogroman profit.
Akti A bio je na čelu dugog niza brodova koji su pokušavali napustiti Perzijski zaljev i bio je jedan od rijetkih brodova koji su prešli tjesnac prije nego što je Iran objavio da ga ponovno zatvara, a Korpus islamske revolucionarne garde poslao je svoje brodove u vode, pisao je Express.hr.
Nisu svi tankeri u toj skupini imali sreće: nekoliko brodova francuske tvrtke CMA CGM također je pokušalo proći kroz tjesnac, ali su se vratili nakon što je jedan od njih pogodila granata. I drugi tankeri na kraju reda za Akti A također su se vratili.
Maersk međutim ima još brodova među tisuću i pol, za koliko ih se procjenjuje da su zapeli u Hormuškom tjesnacu.
Danski div vrijedan 32 milijarde dolara
A.P. Moller - Maersk, globalni logistički div poznatiji samo kao Maersk, desetljećima je sinonim za pomorsku trgovinu. Osnovana 1904. godine u Danskoj, tvrtka je od skromnih početaka s jednim parobrodom prerasla u jednog od najvećih svjetskih igrača, čiji kontejnerski brodovi povezuju više od 130 zemalja. Danas, s tržišnom kapitalizacijom koja premašuje 32 milijarde dolara i više od 100.000 zaposlenika, Maersk se suočava s novim izazovima u svijetu obilježenom geopolitičkim napetostima, pritiskom na cijene vozarina i nužnom zelenom tranzicijom.
Od obiteljskog posla do drugog igrača na svijetu
Priča o Maersku započela je još 1886. godine kada je danski kapetan Peter Maersk-Møller kupio parobrod "Laura", postavivši temelje za obiteljsko nasljeđe koje će oblikovati globalnu trgovinu. Gotovo 140 godina kasnije, tvrtka upravlja flotom od preko 700 brodova ukupnog kapaciteta većeg od četiri milijuna kontejnerskih jedinica (TEU). Dugo je vremena Maersk bio neprikosnoveni lider na svjetskom tržištu, no početkom 2022. godine tu je poziciju preuzela švicarska kompanija Mediterranean Shipping Company (MSC). Unatoč tome, Maersk i dalje drži ogroman tržišni udio od oko 17 posto, što ga čini drugim najvećim kontejnerskim prijevoznikom na svijetu, ispred konkurenata poput francuskog CMA CGM-a.
Poslovanje u sjeni sukoba i viška kapaciteta
Iako je potražnja za kontejnerskim prijevozom u prvom kvartalu 2026. godine rasla, ponajviše zahvaljujući snažnom izvozu iz Kine, Maerskovi poslovni rezultati pokazuju sliku poslovanja pod pritiskom. Kompanija je zabilježila dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 1,8 milijardi dolara, što je značajan pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavni uzrok su niske cijene vozarina, koje su posljedica viška novih brodova na tržištu.
Dok je oceanski prijevoz zabilježio operativni gubitak, segmenti logistike i terminala pokazali su otpornost i rast. Prihodi od logističkih usluga porasli su za 8,7 posto, dok su lučki terminali zabilježili rast volumena od 4,3 posto. Tvrtka nastavlja s velikim ulaganjima u širenje terminala u Brazilu, Meksiku, Vijetnamu i Njemačkoj te modernizaciju skladišta diljem svijeta.
Još osam Maerskovih brodova u tjesnacu
Nedavni sukob na Bliskom istoku, koji je eskalirao krajem veljače, dramatično je utjecao na sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Zbog povećanih rizika, Maersk je zauzeo "vrlo oprezan pristup", no neki su brodovi ostali zarobljeni u Perzijskom zaljevu.
Početkom svibnja, još jedan od Maerskovih brodova pod američkom zastavom, "Alliance Fairfax", uspješno je prošao kroz tjesnac bez incidenta, ali uz pratnju američke ratne mornarice. Izvršni direktor Maerska, Vincent Clerc, operaciju je nazvao "vrlo dobro izvedenom misijom".
- Vrlo dobro izvedena misija američke vojske. I hvala Bogu na tome, jer to znači da je brod slobodan, a posada se sada može vratiti obavljanju posla koji želi i treba raditi - umjesto da bude zaglavljena u Zaljevu.
Clerc je potvrdio da tvrtka i dalje ima osam brodova zarobljenih u Perzijskom zaljevu za koje će se morati pronaći rješenje. Neizvjesnost oko ponovnog otvaranja Crvenog mora i Hormuškog tjesnaca ostaje ključni faktor za cijelu industriju, a povećani troškovi osiguranja i goriva već se prenose na klijente.