Globalna financijska tržišta bilježe značajan rast potaknut optimizmom ulagača oko mogućeg mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat u Iranu. Dok su dionice snažno porasle, cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu. Istovremeno, energetska kriza izazvana sukobom donijela je naftnim divovima poput Shella vrtoglave profite, što je izazvalo bijes javnosti i obnovilo pozive na uvođenje dodatnih poreza.
Azijsko-pacifička tržišta zabilježila su skok, slijedeći snažan rast u Europi i SAD-u dan ranije, a sve zbog naznaka napretka u američko-iranskim pregovorima. Japanski Nikkei 225 indeks porastao je za 5,7 posto, dok je južnokorejski KOSPI ojačao 1,4 posto. Optimizam je dodatno potaknuo američki predsjednik Donald Trump, koji je izjavio da je dogovor s Iranom "vrlo moguć" nakon "vrlo dobrih razgovora".
Kao posljedica, cijena sirove nafte Brent pala je za otprilike tri posto, na 98,30 dolara po barelu, što je najniža razina u posljednja dva tjedna. Tržišta "agresivno uračunavaju mirovinsku dividendu u cijene nafte, obveznica i valuta", izvještava The Guardian, iako ključni geopolitički problemi ostaju neriješeni. Strategijski tim banke Saxo navodi kako je "nafta oštro pala u srijedu jer su tržišta procijenila manji rizik od produljenog poremećaja u Hormuškom tjesnacu".
Detalji američkog prijedloga
Pregovori između SAD-a i Irana, koji se odvijaju uz posredovanje Pakistana, ušli su u ključnu fazu. SAD je navodno poslao prijedlog na jednoj stranici s ciljem okončanja sukoba i postupnog ponovnog otvaranja strateški važnog Hormuškog tjesnaca. Prijedlog uključuje memorandum o razumijevanju od 14 točaka koji bi postavio temelje za detaljnije pregovore. Ključne točke obuhvaćaju iransko odricanje od razvoja nuklearnog oružja, 15-godišnji moratorij na obogaćivanje urana te transfer postojećih zaliha visoko obogaćenog urana izvan zemlje. Zauzvrat, SAD bi ukinuo sankcije i oslobodio zamrznuta iranska sredstva.
Međutim, Iran je oprezan. Glasnogovornik komisije za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta nazvao je najnoviji prijedlog "američkom listom želja, a ne stvarnošću", ističući da sadrži "neprihvatljive klauzule". Očekuje se odgovor Irana u narednim danima.
"Monstruozni" profiti usred energetske krize
Dok diplomacija traje, energetske kompanije ubiru plodove tržišne nestabilnosti. Shell je objavio da je u prvom kvartalu 2026. godine ostvario prilagođenu dobit od 6,9 milijardi dolara, što je znatno više od očekivanja analitičara i dvostruko više u odnosu na prethodni kvartal. Kompanija je priopćila da su rezultati potaknuti "izvanrednim poremećajima na globalnim energetskim tržištima", višim cijenama i većim maržama u poslovanju s rafiniranjem. Greenpeace je izračunao da je Shell u tom razdoblju ostvarivao profit od 53.241 dolara po minuti.
Kako bi dodatno nagradio dioničare, Shell je povećao tromjesečnu dividendu i najavio novi program otkupa dionica vrijedan tri milijarde dolara.
Bijes javnosti i pozivi na porez
Ovako visoki profiti izazvali su oštre reakcije. Klimatski aktivisti i organizacije za zaštitu okoliša prozvali su kompaniju za profiterstvo na krizi koja milijune ljudi gura u siromaštvo.
- Još jednom, divovi fosilnih goriva trpaju u džepove monstruozne profite dok su vozači stisnuti na benzinskim crpkama, a kućanstva će plaćati veće račune za energiju - rekao je Danny Gross, klimatski aktivist iz organizacije Friends of the Earth.
Maja Darlington iz Greenpeace UK dodala je da je "ekonomija pogonjena fosilnim gorivima namještena" u korist naftnih divova. Zbog ovakvih rezultata, obnovljeni su pozivi na uvođenje poreza na ekstraprofit u Velikoj Britaniji, SAD-u i unutar Europske unije.
Posljedice sukoba na globalno poslovanje
Sukob je ostavio dubok trag i na druge sektore. Danski brodarski div Maersk upozorio je da je promet Hormuškim tjesnacem, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i plina, "gotovo zaustavljen". Izvršni direktor Vincent Clerc istaknuo je da su troškovi goriva gotovo udvostručeni od početka sukoba, što za kompaniju predstavlja dodatnih 500 milijuna dolara troškova mjesečno.
- Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, dogodilo se to u danima ili mjesecima koji dolaze, imat će ograničen utjecaj na protok tereta. Ono što su doista najvažniji čimbenici za razmatranje jest naša sposobnost da ublažimo povećanja troškova s kojima smo se iznenada suočili - izjavio je Clerc.
Istovremeno, Shell je objavio da će popravak jednog od postrojenja za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Katru, oštećenog u napadu u ožujku, trajati oko godinu dana, što dodatno utječe na globalnu opskrbu energijom.
