Navikli smo od ove Vlade na svakakve nebuloze, ali novi prijedlog izmjena Zakona o doprinosima rijetko je viđen pokušaj upropaštavanja i onako upropaštene ekonomije, kaže Ante Renić, član stranke Pametno, komentirajući dio prijedloga porezne reforme prema kojemu bi poduzetnici koji zapošljavaju samo sebe ili manji broj ljudi (mada se prema zakonu nazivaju članovima uprave ili direktorima) bili prinuđeni isplaćivati si minimalne plaće od 11 tisuća kuna... 

"U maniri najgorih socijalističkih zakonodavaca, Vlada povećava koeficijent obračuna plaća sa 0,65 na 1,1. Ako sebi ne osigura svaki mjesec 11 tisuća kuna brutta, mali poduzetnik bit će na udaru inspekcija", objašnjava Renić.

No, zašto takva mjera? 

"Oni idu na to jer hoće povećati punjenje HZZO-a", objašnjava nam jedan mikropoduzetnik. 

'Miješaju kruške i jabuke'

Naši sugovornici slažu se da je ovdje riječ o regulativi koja je dramatično protivna duhu tržišnog gospodarstva. 

"Ne možete tjerati mikropoduzetnika koji je izabrao tvrtku umjesto obrta da plaća porez na dohodak kao obrtnik", kaže poduzetnik Saša Cvetojević. 

"Oni miješaju kruške i jabuke. Neka kažu - svaka firma moram nam platiti 50.000 kuna doprinosa, imala ili nemala zaposlene, umjesto što, ovako, na mala vrata uvode takvu mjeru. Zašto nas uopće tjeraju na zapošljavanje u vlastitoj firmi? Zato jer ne znaju kako bi nam uzeli pare za doprinose, i to onoliko koliko misle da treba uzeti. Poduzetnik koji osniva tvrtku radi za dobit, a ne za dohodak, i ne želi imati dohodak, njemu je plaća trošak. Nije to ni blizu obrtu ni po obvezama ni pravima", zaključuje Cvetojević.

"Mikro i mali poduzetnici su svugdje u svijetu motori razvoja i zapošljavanja", kaže poduzetnik Marko Rakar. 

"Ovo je iznenađujući potez koji je, vjerujem, iznenadio i mnoga ministarstva. Jedino što se ovime može postići je destimulirati mlade ljude koji tek planiraju ući u biznis i startupove - upravo su male i mlade tvrtke najosjetljivije na visoke fiksne troškove, koji za njih predstavljaju još jedan zid na putu do uspjeha", rekao nam je Davorin Štetner, poduzetnik i predsjednik Udruge hrvatskih poslovnih anđela CRANE, komentirajući novi prijedlog zakona prema kojime bi svi direktori u tvrtkama morali imati plaću minimalno 10 tisuća kuna.  

Teško mi je vjerovati da je ovo potez Vlade, prije će biti inicijativa Ministarstva financija, dodaje. 

"Pametne države rade na debirokratizaciji, na motiviranju mladih ljudi da uđu u biznis. Jedino mi radimo suprotno, pa zato ljudi jesu frustrirani i demotivirani", naglasio je Štetner. 

'Tako se ne potiču novi poduzetnici'

"Osim toga, treba istaknuti da sada svi pričaju o tih deset tisuća kuna, o bruto jedan. Ali bruto dva je osjetno veći iznos, tu se radi od oko 12,5 tisuća kn fiksnog troška za mladog poduzetnika mjesečno.

Svi ljudi koji pokreću posao to rade da zarade, a ne zato što imaju novaca. Svi mi, pa i ja, u biznis smo krenuli korak po korak. Pogreška, pa mali pomak, sve to ide postepeno, učiš i polagano se razvijaš... To ne može nitko  ako već u startu ima tako visoke fiksne troškove poslovanja, tako se ne potiču novi poduzetnici", objašnjava Štetner. 

"Svakom malom poduzetniku je u cilju je isplatiti dobit ili je reinvestirati u daljnji razvoj poslovanja. Direktori velikih tvrtki već ionako imaju plaću deset tisuća kuna i više jer snose odgovornost, tako da će ova mjera pogoditi isključivo male tvrtke i mlade poduzetnike", objašnjava. 

Sličnog je stava i Alan Sumina, direktor tvrtke Nanobit. Tvrtka Nanobit je od startupa za razvoj mobilnih igrica u nekoliko godina dogurao do tvrtke koja u uredima u Zagrebu i Bukureštu ima preko stotinjak zaposlenih, godišnji rast im je veći od 20 posto, prošle su godine ostvarili prihode od 58 milijuna kuna, a 2015. su proglašeni EY poduzetnikom godine. 

Osnivač Nanobita na svojem je profilu na Facebooku napisao: Ono što sa sigurnošću znam, da je ovakav zakon na snazi bio kada smo mi pokretali Nanobit, ne bi ga nikad mogli pokrenuti (barem ne u Hrvatskoj)...

Status prenosimo u cijelosti:

Ovoliko glup i destruktivan zakon može samo profesionalni uhljeb osmisliti koji nikada nije trebao osigurati novac niti za jednu plaću.

Uhljeb - kojemu je pojam plaće nešto virtualno što se svaki mjesec magično stvori na računu, a ne nešto što treba zaraditi na slobodnom tržištu.

Ono što sa sigurnošću znam, da je ovakav zakon na snazi bio kada smo mi pokretali Nanobit, ne bi ga nikad mogli pokrenuti (barem ne u Hrvatskoj).

Bilo je užasno teško skupiti dovoljno novaca za plaćanje poreza i doprinosa po postojećem zakonu. Zamislite da tek pokrenete posao, ambiciozno, sa 20 godina i onda država - od vas traži svaki mjesec minimalno da osigurate 10.000 kuna!? Isti ljudi koji garantiram, kompletno su nesposobni jednu kunu zaraditi na slobodnom tržištu!

Je li imaju ti ljudi tamo ikakav, barem minimalan doticaj sa realnošću? Pa tko ih savjetuje da ovakve gluposti izbacuju van?