Na nedavno održanoj konferenciji o golf turizmu ponovno je predstavljen projekt gradnje luksuznog odmarališta na Mataldi, na predjelu Punta križe na otoku Cresu. "Nakon što su u prosincu 2018. usvojene izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije, plan je otvoriti radove početkom 2020. Sada je sve na nama. Najprije ćemo graditi golf-igrališta, a tek potom hotel i desetak vila s oko 800 ležajeva", kazao je Branko Domac iz Gradskog vijeća Malog Lošinja.

Iza čitavog projekta stoji lanac hotela Jadranka uz svesrdnu podršku Mihajla Perenčević. Ovaj tajanstveni hrvatski tajkun koji je biznis razgranao iz Rusije, preko Londona, sve do Los Angelesa. Kako je Express već ranije opisao, u Rusiji je gradio naftovode, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev odlikovao ga je i Ordenom prijateljstva! U Hollywoodu je njegova supruga Sonja kupila kultni restoran Dan Tana’s od Beograđanina Dobrivoja Tanasijevića, i to za nekoliko milijuna dolara. Svaki član njegove obitelji u Zagrebu posjeduje vilu. U Malom Lošinju ima ogromnu vilu i zemljište, a u blizini je na pomolu i novi projekt - gradnja golf-igrališta u suradnji s lošinjskim turističkim divom Jadrankom. 

Perenčević je dospio u javnost, osim preuzimanjem Jadranke, i time što je navodno platio let privatnim zrakoplovom nekadašnjem ministru obrane Anti Kotromanoviću. Bivši ministar je zbog toga trebao platiti i kaznu od 30.000 kuna zbog kršenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Uništeni biser Na ovu plažu više nitko ne smije ući

Perenčevićevi suradnici su braća Aleksej i Dmitrij Ananiev, nekadašnji vlasnici banke Promsvjaz, dok je ruska centralna banka nije preuzela zbog problema s naplatom kredita krajem prošle godine. Njih dvojica su 2013. preko fonda Promsvjaz preuzeli većinski paket dionica lošinjske Jadranka grupe. 

Kako je to Nacional opisao, iznenadna transformacija Lošinja u elitnu destinaciju počela je početkom 2014. kada je vlasnikom 89,14 posto Jadranke d.d. postala zagrebačka tvrtka Beta ulaganja, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije, koje uz nekoliko zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Tvrtku Beta ulaganja osnovao je ruski fond UK Promsvyaz, i to krajem 2012. u Zagrebu, s ciljem ulaganja u turističke projekte na Sredozemlju. Fond UK Promsvyaz je u stopostotnom vlasništvu ruske banke, Promsvyazbanke.

2013. godine su braća bila teška oko 3,4 milijarde dolara, a bili su aktivni na ruskom tržištu dionice unatoč činjenici da su prvi veći novac zaradili u informatičkoj industriji. Karijere su započeli uvozom računala u Rusiju, a banku su osnovali sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Svojedobno su imali i kompaniju Synterra Media koja se bavila prijenosom raznih događaja, pa su tako stajali i iza prijenosa nedavno održanog Svjetskog prvenstva u nogometu. Synterru su braća prodala 2010. za 750 milijuna dolara. Prošle godine je Forbes procjenjivao da Dmitrij vrijedi oko 1,4 milijarde dolara, koliko je težio i njegov brat. Starijeg Alekseja znali su nazivati ortodoksnim oligarhom jer je iznimno religiozan i među većim je donatorima Ruskoj pravoslavnoj crkvi. 

Mali raj "Crna Gora prestiže hrvatski turizam, to je novi Monaco!"

Mlađi Dmitrij bio je aktivan u politici, ali je prije nekoliko godina napustio Vijeće federacije zbog Putinova zakona kojim se zabranjuje držanje novca ruskih dužnosnika u stranim bankama. Pred kraj prošle godine Aleksej je napustio Rusiju, a za Vedomosti je ispričao da mu je jednostavno bilo previše stresa oko preuzimanja njegove banke te da je otišao na liječenje u inozemstvo. “Imali smo jasni dogovor da imamo do sredine iduće (2018.) godine, a u optimalnoj situaciji i do kraja godine da ostvarimo pozitivno poslovanje”, rekao je nezadovoljni Aleksej za Vedomosti. S druge strane, barem se čini da Jadranka nema problema s poslovanjem zato što stalno traže nove radnike kojima obećavaju čak i novčane bonuse za vjernost tijekom sezone.

VEć dulje vrijeme se ogromna koplja lome oko projekta gradnje golf igrališta i aktivisti upozoravaju na brojne potencijalne probleme s igralištem. 

"Prvo, eko golf igralište je nešto što ne postoji. Znate li koliko vode guta ta zelena travica na kojoj će se igrati. Toliko da igralište s 18 rupa može napajati gradić od 20.000 stanovnika. Otkud će ta voda doći. Vransko jezero se ne smije dirati niti pod razno, pa je odgovor desalinizacija, skup i štetan proces čiji je nusprodukt rasol koja se onda ispušta u more i čini ekocid u moru. Ljudi koji to zagovaraju su oni kojima je u glavi samo novac, a ruke će im, što se generacija koje dolaze tiče, biti krvave", rekao nam je nedavno izvor s iskustvom u ekologiji koji je htio ostati anoniman.

Stan na karticu Grci nam otimaju goste: Zašto su oni uspjeli, a mi ne

Prema izmijenjenom prostornom planu Primorsko-goranske županije, čini se da je ta briga riješena. "Također je građevnu česticu moguće priključiti na javnu vodoopskrbu kojoj je resurs Vransko jezero isključivo u svrhu zadovoljenja potreba za vodom za piće i sanitarne potrebe namijenjenom ljudskoj potrošnji te protupožarnoj zaštiti pojedinačnih zgrada na građevnoj čestici dok se potreba za vodom za navodnjavanje mora osigurati pročišćavanjem sanitarnih otpadnih voda, prikupljanjem drenažnih i oborinskih voda te zahvaćanjem podzemnih voda i zahvaćanjem i desalinizacijom morske vode", stoji u planu.

Prema materijalima ustupljenima redakciji Expressa, čini se  se da su materijali korišteni u raspravi duboko kompromitirani. Osim što je, prema tim dopisima, planirano golf igralište prekršilo kriterij maksimalne veličine, studija utjecaja na okoliš nije odgovorila na brojna pitanja. Daleko najveće je navodnjavanje tih terena i desalinizacija, odnosno proces uklanjanja soli iz morske vode kako bi se dobila pitka voda, kao jedna od mogućnosti, studija se uopće ne bavi posljedicama desalinizacije na ekološku mrežu. Prema tvrdnjama naših sugovornika, nusprodukti desalinizacije mogu utjecati na okoliš i desetak kilometara udaljen od postrojenja.

"Jako je zanimljivo da je župan 30.11. objavio materijale za sjednicu, a tamo nije bilo suglasnosti Ministarstva graditeljstva, pa kako je točka rasprave o izmjenama Prostornog plana onda išla na vijeće? Tek 05. 12 dobivaju suglasnost ministarstva i onda je stavljaju u postojeće materijale. Kako su znali da će dobiti potrebnu suglasnost?", kazao je nedavno u razgovoru za Express lošinjski poduzetnik Arsen Mujagić.