Josip Klemm ugrabio je zlatnu priliku ili gusku koja nese zlatna jaja. Koju god sintagmu odaberemo, nećemo previše pogriješiti u opisu nedavne vijesti da će Klemm, u suradnji s vlasnikom kluba Papaya, preuzeti klub Aquarius na urnebesno popularnom Zrću. Ivan Bušljeta i Klemm osnovat će novi klub Nomad na temeljima slavnog Aquariusa. Vijest o prodaji je potvrdio Zrino Alpeza, suvlasnik Aquariusa, pojasnivši da se radi o svojevrsnoj smjeni generacija na globalno poznatoj novaljskoj plaži.

Kako to opisuje Poslovni dnevnik, Alpeza je jedan od troje osnivača Aquariusa u Zagrebu i Zrću, uz Miljenka Zadru i Anu Bram.

"Istina je da smo potpisali predugovor o prodaji kluba, no radi se o procesu koji još traje jer se osniva nova tvrtka s kojom bi se naposljetku trebao potpisati i kupoprodajni ugovor, što očekujemo da bi se trebalo dogoditi u narednih nekoliko tjedana. Na prodaju smo se odlučili jer više nismo u godinama u kojima možemo uspješno voditi tako velik posao. I Bušljeta i Klemm su mlađi od nas i možemo reći da se na neki način radi o smjeni generacija", ispričao je Alpeza Poslovnom dnevniku.

A zašto bi Klemm ušao u posao na Zrću? Dovoljno je pogledati brojke o poslovanju tih klubova. Aqarius-Klub d.o.o., prema javno dostupnim podacima, ostvaruje prihode od oko 14 milijuna kuna na godišnjoj razini. Mondo d.o.o., vlasnik kluba Papaya, ostvario je nešto više od 30 milijuna kuna prihoda u 2017. godini, posljednjoj dostupnoj na servisu poslovna.hr u trenutku pisanja ovog teksta.

Ovdje treba napomenuti da, budući da je riječ o društvu ograničene odgovornosti, ne možemo točno razdvojiti prihode ostvarene u samom klubu Papaya i ostalim objektima kao što je Moon Rocks Hostel u vlasništvu iste tvrtke. Posebno je zanimljivo da je ovo novi pokušaj širenja u ugostiteljskim vodama i Bušljeti i Klemmu. Bivši šef Udruge specijalne policije neslavno je pokušao preuzeti kultni Saloon 2013. godine. Vlasnici kluba Vlaho i Maro Srezović nisu mogli ući u prostor.

Mislili su da se radi o provali, pa su pozvali policiju, no zaštitari Klemm Securityja pojavili su se na vratima. Tvrdili su da su ih angažirali novi vlasnici koji imaju pravovaljani ugovor s Cibonom te sve dozvole Grada Zagreba. Srezovićima nisu dopustili ulaz u klub, a brave su promijenili. Uslijedila je pravna bitka kojom su Srezovići dokazali da im pripada pravo na posjed zgrade. U čuveni klub godinama su zalazile estradne, sportske i glumačke zvijezde cijele bivše države.

Svake godine vlasnici su birali kumove kluba, a prvi su bili Mate Mišo Kovač i pokojna glumica Ana Karić. U travnju 2003. godine, kad je Klemm počeo sa zaštitarskim uslugama, zapošljavao je tek dvadesetak ljudi. Danas njegovi zaposlenici osiguravaju brojne sportske i kulturne događaje, osiguravaju čak i zgradu HRT-a. 

Dugi niz godina bio je daleko od očiju javnosti. Sve se to promijenilo kad je u studenom 2012. dočekao generale Gotovinu i Markača nakon oslobođenja iz Haaga. On je bio među prvima koji su im stisnuli ruku nakon izlaska iz zrakoplova u zračnoj luci Pleso. S njima je stajao rame uz rame dok su pred desecima tisuća ljudi govorili na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Bio je s njima na misi u zagrebačkoj katedrali. Tek nekoliko dana kasnije Klemm je posudio Ciboni više od pola milijuna eura za otkup ugovora Darija Šarića.

"Nisam sportski menadžer i ne namjeravam se time baviti. Ulazak u ovaj posao bila je moja ideja kad sam vidio da postoji problem s plaćanjem odštete Dariju Šariću, a želio sam da na taj način hrvatski sportski dragulj ostane u Hrvatskoj ako je to ikako moguće. Nisam navijač Cibone, ne navijam ni za jedan klub. Navijam za Hrvatsku", govorio je kasnije Klemm.

Puno buke... Gdje su nestali šatoraši?

Poslije je upravo taj transfer završio na sudu jer je Cibona potpisala ugovor kojim bi velik dio Šarićeve odštete za odlazak u drugi klub završio u Klemmovim džepovima. Klemmu je tako trebalo pripasti oko 227.000 eura, naravno uz ranije rečenih pola milijuna eura pozajmice uvećanih za kamatu od 8% godišnje. Za kontekst ove priče znatno je manje važan Klemmov aktivistički, čitaj šatoraški, put. Puno važnija je činjenica da je Klemm dobio koncesiju na cijelu plažu Zrće.

Naime, u ožujku 2017. godine Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru Ličko-senjske županije među četiri ponude pristigle za zakup Zrća ocijenile su da je ponuda koju je dao konzorcij Cocomo najpovoljnija. Nositelj ponude je zapravo tvrtka Cocomo d.o.o. u vlasništvu ugostitelja iz Novalje i vlasnika istoimenoga kluba Josipa Šonje, a osim Klemmove zaštitarske tvrtke u konzorciju su još tvrtke Telur, ugostiteljski obrt Arkada, Vodeni sport Fero-Term i Kamgrad.

Godinu dana ranije Bušljeta je dobio odbijenicu za kupnju 3500 kvadratnih metara na Zrću, i to za nešto malo manje od četiri milijuna kuna.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Prvo su dobili odobrenje za kupnju, a samo šest mjeseci kasnije i odbijenicu zbog neutvrđenog pomorskog dobra.

"Nakon što smo zaprimili dokumentaciju, izradili smo kupoprodajni ugovor koji smo ponovo, kako to Zakon nalaže, morali poslati na ovjeru Državnom odvjetništvu u Zadru. Međutim, isto to Državno odvjetništvo, koje je prvo utvrdilo da se zemljište nalazi izvan granica pomorskoga dobra, sad se najednom očitovalo da pomorsko dobro na tom dijelu ipak nije utvrđeno, nakon čega nismo imali izbora nego odluku o prodaji staviti izvan snage", kazali su iz DUUDI-ja, sad je to Ministarstvo državne imovine, Jutarnjem listu.

Sada kad znamo sve te činjenice o ugostiteljskim izletima i jednog i drugog, puno je jasnije zašto nije bilo jako puno halabuke nakon Klemmova dobivanja koncesije na Zrće. Jedan od ponuđača na tom istom natječaju bio je i konzorcij Black Sheep, gdje je sudjelovala i Papaya, a među uvjetima koncesije bila je stavka da neće graditi nove klubove.

Hrvatska Ibiza Zlatna koka: Zrće se nudi za rekordnih 65 milijuna kuna!

Navodno je to bio uvjet sine qua non ostalih klubova da se ne žale na natječaj i razvuku čitav proces na nekoliko godina, poznajući hrvatsko pravosuđe. Sada kad su obojica dogovorila nešto novo na Zrću, mnogi će pažljivo pratiti kako će se razvijati taj novi klub, Nomad, gdje planiraju dovesti goste dubljeg džepa. Naravno, gosti mrvicu dubljeg džepa od prosječnih Hrvata su već sada praktički jedini gosti na Zrću. Brojne priče i glasine dosegle su već status urbane legende o količini novca koja se troši po klubovima na Zrću.

Jedna od najčešćih je da se neke od najvećih svjetskih DJ-ja može isplatiti zaradom sa šanka i to samo za jednu noć. Naravno, nikad se ne govori koliko je to novca i koji su to izvođači, ali svima takve priče zagolicaju maštu. Pa onda kad krenu priče o bogatim Rusima i njihovoj potrošnji desetaka tisuća eura za samo jednu bocu pića, prijenos novca u velikim vrećama za smeće ili odvoz gotovine dostavnim vozilima, status Zrća kao najpoželjnije destinacije za razuzdane tulume samo raste.

"Najviše se piju kokteli, a ima ih i za tridesetak kuna. Imamo limitirana izdanja pića od 800 do 1000 kuna, pa sve do ekskluzivnih stvari od 25 do 30.000 kuna", ispričala je prije nekoliko godina za 24sata promotorica kluba Noa Katja Usenik.

Zamijetit ćete da još nismo ni počeli s opisima drugih klubova na slavnoj plaži. Zasad su oni sporedni igrači, a pitanje je kako će se razvijati situacija kad vidimo koliko utjecaja će se naći u Klemmovim i Bušljetinim rukama. Kalypso, kao začetnik partijanja na Zrću, u vlasništvu je tvrtke Cissa Borisa Šuljića. Ista tvrtka vlasnik je i Hotela Boškinac, a 2017. godine uprihodila je oko 18 milijuna kuna. Najmlađi klub je Noa Beach Club, otvoren 2011. godine, na vlastitom pontonu.

Noa Grupa, vlasnici zagrebačke kavane Johann Franck i Vidikovca, uprihodili su 41 milijun kuna s više od pet milijuna kuna dobiti. Relativno nedavno su i oni počeli sa širenjem svoje ponude u i oko Zrća. Otvorili su Noa glamping resort s 50 luksuznih vila u samoj blizini plaže. Tako da gosti višeg imovinskog statusa mogu imati puno iskustvo. Preko noći tulumariti u klubu na na nekih 2000 kvadratnih metara, a preko dana odmarati se u vilama. A Klemmovo preuzimanje Zrća prepuno je simbolike.

Jednom prijatelju povjerio se da je počeo kao zaštitar upravo na toj plaži. Teretilo ga se da je izvukao oko tri milijuna kuna iz svoje tvrtke, da nije platio pola milijuna kuna poreza, a stao je na žulj i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Zbog kartelizacije i dogovaranja minimalnih cijena usluga, Klemm i još šest kompanija kažnjeno je 2015. godine s ukupno 5,325 milijuna kuna. Za spomenuto izvlačenje novca, pravnim rječnikom zloupotrebu povjerenja u gospodarskom poslovanju, dobio je godinu dana zatvora.

Život branitelja "Šatoraša se ne bojim, ionako sam sve izgubio"

Nepravomoćno. 2017. godine. Pravomoćnost još nije došla, pitanje je i kad će doći sad kad je Klemm ponovno postao ugledni poduzetnik, sad u malo drukčijim vodama od osiguranja objekata i izbacivanja gostiju koji malo pretjeraju s alkoholom.

"Sjetite se samo početka optužnice. Prije tri godine trebalo je mene etiketirati kao branitelja koji je oštetio hrvatsku državu, a sad je ispalo da sam oštetio svoju tvrtku. Ja sam spreman na sve. Ne želim nikoga vrijeđati ni prozivati, međutim javnost je svjesna da smo živjeli u jednim okolnostima u kojima su, ne samo branitelji, već svi građani bili šikanirani. To je bilo jedno vrijeme iza nas, sad se trebamo, kao što je rekao general Gotovina, okrenuti budućnosti. Međutim, ono što je meni drago, hrvatski branitelji nisu više na cesti,  a nažalost vode nas ljudi koji to nisu zaslužili", kazao je Klemm.

U vrijeme početka čitavog procesa govorio je Klemm da ga politički progone i predsjednik Ivo Josipović, i premijer Zoran Milanović, i ministar policije Ranko Ostojić. Sad na svim tim pozicijama sjede HDZ-ovi ljudi i Klemm je potpuno okrenuo ploču. Sad više nema političkog progona. Sad Klemm iz pozadine, u tišini, preuzima najunosniju plažu na hrvatskoj strani Jadrana. Potpuno simbolično zatvara krug od izbacivača do vlasnika.