Najmanje 5000 tona genetski modificiranog lososa uzgojeno je i prodano u Kanadi, a kako navodi Guardian, tvrtka AquaBounty koja uzgaja GM lososa, odbija otkriti imena tvrtki koje su tu ribu distribuirale restoranima i trgovačkim lancima. Na njihov upit veliki lanac restorana Sysco rekao je da nikada nije prodavao takvu ribu. Trgovački lanci Costco, Sobeys i Loblaws rekli su da nisu i neće nikada prodavati takvo što, a Restaurants Canada rekli su čak da nikada nisu niti čuli ništa o takvoj ribi.

Činjenica je, ipak, da je pet od 121 tisuće lososa uzgojenih prošle godine u Kanadi bilo GMO i da su negdje završili. Oni jedu manje, rastu i puno veći i puno brže od prirodnih lososa, samo po izgledu nemoguće ih je sa sigurnošću razlikovati, a nisu niti označeni kakvog su porijekla. Gdje su ih onda prodali? "Mi ne otkrivamo imena naših mušterija, ali oni su bili jako zadovoljni našim proizvodom. Rekli su da su bili odlične kvalitete po pitanju izgleda, teksture i okusa", tako je odgovorio glasnogovornik AquaBountyja Dave Conley.

VELJKO BARBIERI To si što jedeš: Konzumirajući GMO hranu i sami se izlažemo mutaciji stanica

Tvrtki je 2017. već treća godina u nizu kako prodaje GM losos i zasad ne otkriva ništa oko uzgoja, prodaje ili bilo čega oko tog lososa. "GM losos pušten je na kanadsko tržište pod zavjesom tajne tako da Kanađani nemaju pojma što se nalazi na tržištu", kazala je Lucy Sharratt, koordinatorica Kanadske biotehnološke mreže. GM organizmi po slovu zakona moraju biti označeni u 64 države svijeta, među njima je i Hrvatska još i prije nego što je ušla u EU.

To isto žele i Kanađani i Amerikanci, pokazuju istraživanja, ali to u pravilu ne dobivaju. Upravo takvo stanje jedan je od nekoliko glavnih razloga otporu planova posljednjih godina da EU i Kanada sklope sporazum o slobodnoj trgovini CETA, kao što je bio slučaj i s, u međuvremenu "zaleđenim", TTIP-om između SAD-a i EU-a, o čemu je pisao i Express. O štetnosti na mnoštvo načina lakomislenog genetskog modificiranja biljaka i životinja već desetljećima se intenzivno piše i govori diljem svijeta, od medija do akademskih razina.

Jedan od gorih primjera je slučaj Monsantovog "totalnog herbicida" glifosata, poznatog pod nizom imena kao proizvod, pa tako i u Hrvatskoj. O tome je također pisao Express, kao i 24sata. Problem je što se pokazalo da glifosat uzrokuje rak, ALS i još mnoštvo drugih bolesti. Što se tiče GM lososa, poznato je da je tvrtka koja ih uzdaja tvrtka kći Intrexona, vrijednog 2,2 milijarde dolara, a u vlasništvu Randala Kirka.

Kirk je milijarder, točnije, 3,3-milijarder kojega je Forbes smjestio na 174. mjesto milijardera na svojoj listi TOP 400. Kad je 2016. primao nagradu World Food Prize, pogodite za što, kazao je za svoj GM losos ovo: "Ovo su proizvodi tehnologije, a ne vladinih odluka ili socijalne politike." Tu proslavu su financirale najveće svjetske kompanije iz agrobiznisa, poput Monsanta i Archer Daniels Midlans. Kirk se tada razbacivao izrazima poput "tehnofobija".

"Ideja da maskirate strah nazivajući ga etikom je apsurdna", govorio je. Kirkove kompanije proizvode još jabuke koje nikad ne postaju smeđe (tvrtka Arctic Apples), komarce koji su programirani da uginu (Oxitec), te klonove kućnih ljubimaca i stoke (Viagen). U slučaju komaraca riječ je o posebno zanimljivom projektu, takvom prema kojem bi se komarce pustilo u prirodu kako bi se križali s originalnim komarcima i donosili potomke koji bi potom ugibali prije nego što bi mogli podići sljedeću generaciju.

SAD i EU Greenpeace razotkrio TTIP, Merkel ga još i požuruje

Problem je u tome što, smatraju kritičari, s GMO-om se pokazalo da se sve posljedice u pravilu ne uočavaju nego tek nakon pet, 10 ili 15 godina, a do tada je već učinjena jeziva šteta prirodi, ljudskom zdravlju, ekonomiji. Kirk je inače potekao iz obitelji američkog vojnog dočasnika, u mladosti je prodavao automobile i motore, da bi potom stekao akademska zvanja iz ekonomije i prava. Prvi prijelomni trenutak u njegovom životu bio je kad je u dobi od 30 ušao u farmaceutski biznis sa svojim prijateljem iz te branše.

Drugi je bio kad je njegova farmaceutska tvrtka New River patentirala lisdexamfetamine, očito iz skupine amfetamina, kao terapiju za poremećaje hiperaktivnosti i deficita pažnje. Ubrzo, 2007. godine, kompaniju je prodao za 2,6 milijardi dolara i otada Kirku nema kraja. S Intrexonom posluje od 2000., a osim po svemu tome, poznat je i kao pasionirani sokolar, te redovni financijer američkih stranaka na izborima; podjednako i republikanaca i demokrata.