Štromarov plan: Privatizirati vodu, otpad i pogrebe
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu je zbog svoje opsežnosti, ali i prilično stručne problematike koju obuhvaća ostao pomalo izvan fokusa javnosti. Zakon je predložilo Ministarstvo graditeljstvo na čelu s Predragom Štromarom (HNS) i svakako se ne uvode samo male promjene, kako se to htjelo predstaviti na početku.
Za razliku od postojećeg zakona, opskrba vodom i vodno gospodarstvo, odvoz otpada, ali i prijevoz pokojnika i dimnjačarstvo nisu definirani kao komunalna djelatnost. Poseban je problem s vodoopskrbnim sustavom, upozoravaju nas upućeni u zakon. Inače su već vodoopskrbne tvrtke izdvojene iz lokalnih komunalnih poduzeća. Sad se miču iz komunalne djelatnosti općenito pod opravdanjem da su ionako regulirani drugim zakonima.
"Već su odvojili vodoopskrbu, sad miču i osigurač da je to komunalna djelatnost. Ostao je još samo jedan zakonski osigurač u posebnom zakonu koji kaže da vodoopskrbu obavljaju javne tvrtke. Ali što ako za neko vrijeme padne i on? Nećemo valjda raditi pogreške privatizacije vodovoda koje su i u Europi pokazale da dovode do lošije kvalitete opskrbe i neulaganja u infrastrutkuru", upozorava jedan stručnjak iznimno upućen u izmjene zakona.
U ministarstvu to nazivaju samo prilagodbom, kao i to da odvoz otpada više nije u zakonu o komunalnom gospodarstvu jer je to regulirano posebnim zakonom o gospodarenju otpadom. SDP i Most su ipak u saborskoj raspravi upozorili da će to dovesti do mogućih većih troškova i zamjenom sadašnjih komunalnih poduzeća privatnima. Naš sugovornik upozorava da su i primjerice groblja regulirana posebnim zakonom, ali su ona ostala komunalna djelatnost. S ukopima je tek poseban problem.
Kako saznajemo, ministarstvo je popustilo pod velikim i dugogodišnjim pritiscima Udruge poslodavaca, točnije privatnih pogrebnih poduzeća. Komunalne tvrtke po novom zakonu ne bi se više smjele baviti tržišnim djelatnostima, a među njima je i prijevoz pokojnika, prodaja lijesova, cvijeća i ostale opreme za pogrebe. Sve bi to obavljali privatnici koji godinama tvrde da su im lokalni "komunalci" nelojalna konkurencija.
Razdvajanje će za građane u svakom slučaju biti skuplje jer samo "komunalci" imaju ovlast raditi sam ukop na groblju. Dakle, umjesto na jednome mjestu, plaćat će se dio privatniku, a dio komunalcima. No izbacivanje tržišnih djelatnosti iz komunalnih poduzeća imat će još jedan kontraefekt. Primjerice, lokalna komunalna tvrtka koja sad već izdvojenom gradskom vodovodu iznajmljuje strojeve ili vodi računovodstvo morat će osnovati novu tvrtku! Jer se komunalac ne može baviti računovodstvom i najmom strojeva.
Pa će tako gradovi s jedne strane gubiti dio poslova, a s druge će morati osnovati tvrtke s novim direktorima, nadzornim odborima... Poseban problem su i ovlasti komunalnih redara koji po novom zakonu smiju legitimirati građane kad ih uhvate u prekršaju, a i ulaziti u njihova dvorišta. Policija se usprotivila, a i građani su skeptični. Međutim, saznajemo da će HNS ipak izbaciti dio da redari smiju ulaziti u dvorišta. Zaključeno je da se u privatno vlasništvo ne smije zadirati bez sudskog naloga i to će ipak biti promijenjeno.