Pada nam industrijska proizvodnja. Nije još panika
Vlada se nadala, i najavljivala, kako će BDP ove godine rasti po stopi od 2,8 posto no analitičari banaka odmah su to demantirali, a pad industrijske proizvodnje u odnosu na isti mjesec prošle godine, još je jedan od pokazatelja, piše Jutarnji list, kako gospodarstvo usporava.
Industrijska proizvodnja pala je za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je četvrti po redu minus u posljednjih pet mjeseci, a rast, od 3,3 posto, zabilježen je samo u veljači.
U prvom kvartalu ove godine proizvodnja je gotovo stagnirala u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast je iznosio tek 0,3 posto, a tijekom 2017. godine bio je na razini od 1,9 posto, piše Jutarnji.
Neki analitičari smatrali su da će se uskrsni blagdani i početak turističke sezone pozitivno odraziti i na industrijsku proizvodnju što se, evidentno, nije dogodilo.
Pad u prvom kvartalu imala je proizvodnja naftnih proizvoda (35 posto), brodogradnja (28 posto), kemijska industrija (14,8 posto) i proizvodnja elektroničkih i optičkih proizvoda (29 posto). Jutarnji piše kako su za probleme proizvodnji kriva posrnula poduzeća koja traže državnu pomoć, poput Petrokemije ili Uljanika.
"Dok su se manja i srednja poduzeća uspjela restrukturirati u kriznim godinama, pojedina poduzeća u državnom vlasništvu, u tome nisu uspjela i ona će sigurno u budućnosti predstavljati uteg za razinu industrijske proizvodnje. Ono što je također očito, dodaje, jest da su se istopili pozitivno čimbenici koji su prije rezultirali snažnim rastom industrijske proizvodnje, pogotovo vanjski povezani s izvozom. Riječ je o efektu ulaska u EU i povećanju konkurentnosti nakon pada troškova kroz internu devalvaciju", kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, za Jutarnji.
Analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević rekla je kako podaci iz prvog tromjesečja podupiru očekivanja o blagom usporavanju gospodarske aktivnosti.
"Očekujem rast BDP-a od 2,3 posto. Još jedna uspješna sezona podržat će raspoloživi dohodak, ali će i dovesti do nastavka rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza. Za rast investicija problem bi mogao biti nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz fondova EU", kaže Zrinka Živković Matijević.
Procjene Europske komisije kažu kako bi čak 80 posto javnih ulaganja trebalo biti financirano iz sredstava kohezijske politike.
Fantastična bi turistička sezona, kažu analitičari, mogla omogućiti da BDP naraste više od očekivanog, no trajni problem ostaje, piše Jutarnji, visoka ovisnost o uvozu te slabe investicije.
Premijer Andrej Plenković u utorak je u Okučanima komentirao četvrti pad industrijske proizvodnje u zadnjih pet mjeseci, poručio da će se uzroci analizirati te kao bitno istaknuo da takvi indikatori ne utječu na prihodovnu stranu državnog proračuna.
"Ne mislim da je to nešto jako neobično, vjerojatno je neka velika narudžba ili neki posao, koji je postojao u ovo doba prošle godine, stvorio tu razliku", izjavio je premijer komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je industrijska proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,7 posto.
Ministarstva gospodarstva i financija temeljito će analizirati ove podatke koji se odnose na mjesec ožujak, rekao je Plenković te dodao kako to može biti povezano i sa situacijom u Petrokemiji i eventualno u Uljaniku.