Ekonomix
4210 prikaza

Mitovi turizma - Hrvatska više zarađuje od izvoza!

Turistička kolona na A1 kod Lučkog
1/2
Žarko Bašić/ PIXSELL
Čak i u vrijeme ljetnje turističke špice robni izvoz donosi nam više, a evo zašto je turizam toliko razvikan

Pričaju li mediji previše o turizmu: o granularnosti i identitetskom značaju turizma za hrvatsko društvo. Vrlo je važno ispravno dimenzionirati važnost turizma i odnose u strukturi našeg deviznog priljeva jer o tome postoje mitovi. Najrašireniji je onaj da se u Hrvatskoj živi od turizma, odnosno rente tri mjeseca u godini, dok se ništa ne izvozi. Te mitove treba razbijati kako bismo shvatili u kakvom društvu živimo, čime se zapravo bavimo, kakvi su nam potencijali i kakve su politike potrebne da bi se ovo društvo razvijalo.

Turizam, statistika | Author: express express

Ambicija ovoga teksta je ipak nešto uža: prikazati brojke i moguće razloge zašto se turizmu u javnosti pridaje veći značaj od onoga koji mu stvarno pripada. Netom objavljena bilanca plaćanja za prošlu godinu pruža uvid u odnose prihoda od stranih turista naspram prihoda od robnog izvoza. Odnosi su prikazani na slici. Osim što pokazuje brži rast robnog izvoza, slika pokazuje i da je devizni prihod od robnog izvoza odavna znatno veći od ukupnog prihoda od turizma bez obzira na to mjeri li se prihod od izvoza prema fob načelu, kao u vanjskotrgovačkoj statistici, ili prema korigiranom prihodu, kao u statistici platne bilance.

Slika 1. prikazuje novu pojavu koju ćemo nazvati Velikom internacionalizacijom hrvatskoga gospodarstva. Radi se o složenoj pojavi koja zahtijeva posebnu obradu kroz dva ili tri teksta. Zanimljivo je da šira percepcija u javnosti ne prati prikazani razvoj koji pokazuju podaci. Naslijeđeni su komunikacijski obrasci i stavovi koji ponavljaju desetljećima ukorijenjene floskule o turističkom prihodu kao renti od koje se za tri mjeseca rada može živjeti cijelu godinu, i još se ni ta tri mjeseca ne treba mnogo mučiti.

Ponavlja se i nimalo ugodna naracija o Hrvatima kao neinovativnom narodu koji nije u stanju ništa proizvesti i koji samo koristi turističku rentu kako bi plaćao uvoz, o navodno precijenjenoj kuni koja je sve to uzrokovala itd. Slike koje se prenose kroz kulturne obrasce i medije pridonose reprodukciji mitova. Primjerice, višednevna okupiranost medija turizmom za uskrsne blagdane potpuno je nerazmjerna ako se o turizmu kao poslovnom fenomenu progovori kroz brojke.

SVI NAS VOLE Voices Evo zašto je Hrvatsku posjetilo preko 18 milijuna turista!

Tako smo nedavno imali prilike čuti da je u vrijeme uskršnjih blagdana ostvareno oko 230.000 noćenja. Pretpostavimo da su sva ta noćenja ostvarili stranci i da troše onoliko koliko u prosjeku troše tijekom cijele godine. U Hrvatskoj je tijekom 2017. ostvareno 80,2 milijuna noćenja stranaca (11,3% više nego 2016.) u komercijalnom smještaju i 6,2 milijuna noćenja u nekomercijalnom (gotovo polovica se odnosi na Slovence koji borave u svojim vikendicama), dakle ukupno 86,4 milijuna noćenja stranaca.

Uz prihod od 9,49 milijardi eura u prošloj godini to daje prosječnu potrošnju od oko 110 eura po noćenju. Na stranu što je taj omjer sumnjivo visok: upućuje na to ili da je procjena turističke potrošnje napuhana ili da je broj noćenja stranaca podcijenjen. No uzmimo tih 110 eura po noćenju i pomnožimo ih s 230.000 noćenja u vrijeme ovogodišnjih uskrsnih blagdana i doći ćemo do procijenjenog prihoda od stranih turista tijekom blagdana u visini od 25,3 milijuna eura.

Podatak o robnom izvozu za ožujak i travanj još nemamo, ali usporedbe radi, prošle je godine u ta dva mjeseca izvezeno roba u vrijednosti 2,27 milijardi eura ili 1,14 milijardi u prosjeku mjesečno. To je oko 45 puta više od turističkog prihoda za uskrsne blagdane. Ako bismo očekivali u travnju ostvariti oko dva milijuna noćenja stranaca (što je vjerojatno precijenjeno zbog ranog Uskrsa), pa to puta 110 eura, dobije se oko 220 milijuna eura očekivanog prihoda od stranih turista u travnju, što je opet oko pet puta manje od očekivanog mjesečnog robnog izvoza.

Turizam, statistika | Author: express express

Općenito, prihodi od turizma manje su važni od prihoda od robnog izvoza u 10 od 12 mjeseci u godini (slika 2). Podaci na slici 2 dobiveni su usporedbom stvarnih podataka DZS-a o robnom izvozu s našom procjenom mjesečnih prihoda od turizma koje smo dobili množenjem mjesečnih podataka (također DZS-a) o broju noćenja stranaca i famoznih 110 eura, čije je porijeklo ranije objašnjeno. Dakle, donekle je razumljivo da mediji za Uskrs počinju pridavati važnost turizmu jer tada (polako) kreće sezona, a turizam jest važan za hrvatsko gospodarstvo. Slika pokazuje koliko su srpanj i kolovoz visoko iznad robnog izvoza u tim mjesecima.

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.