Najveći gubitnik: Trump je ispušio neviđenu lovu
Koliko je Donald Trump u krivu ako smatra, ili ako je ijednom pomislio da mu nitko ne može ništa u njegovom sukobu s Kongresom koji traži na uvid njegove porezne dokumente, pokazuje članak New York Timesa koji ga raskrinkava kao katastrofalnog biznismena. List je izvukao isprinte njegovih podataka za razdoblje od 1985. do 1994. i opširno opisao što se Trumpu događalo s poslovima tih godina.
Uspio je ulupati cijelu milijardu dolara gubitaka i novinarski tandem Susanne Craig i Russ Buettner očito su s posebnim užitkom primijetili da je svoje memoare "Trump: The Art of the Deal" izdao 1987., dakle posred tog katastrofalnog razdoblja. Oni njegovu sliku koju je on složio o samome sebi, sasvim u skladu s osobom kakvu poznajemo, ironično nazivaju "gospodarem svemira".
Usto ističu i to da je upravo taj narativ uspješnog biznismena koji je sam izgradio svoje poslovno carstvo, Trump naveliko koristio na onim kontroverznim izborima 2016. Podaci o njegovih 10 godina poslovanja, što su ih se dočepali novinari, raskrinkava ga kao nekoga puno drugačijeg. A ti podaci kažu da je 1985. Trump na svojim glavnim poslovima – kockarnicama, hotelima i prodajnim prostorima u stambenim zgradama – uspio "zaraditi" gubitak od 46,1 milijuna dolara.
Iz godine u godinu, sada se ispostavlja, on je gubio sve više i više, gore od ikoga u SAD-u. Tako je na tim istim svojim glavnim poslovima 1990. i 1991. izgubio četvrt milijarde dolara – svake godine. U tom desetljeću Trump je, zapravo, izgubio toliko novca da u osam od tih 10 godina nije morao platiti niti centa poreza.
Stvar postaje zabavna ako se zna da su novinari do ovog otkrića o Trumpu došli izvorno kopajući po tragovima njegovih poreza za razdoblje iz posljednjih nekoliko godina, odnosno ono što traži Kongres, a Trump se tome opire. I dok se američki predsjednik još može othrvati političkim pritiscima, medijski ga očito tjeraju sve bliže uza zid.
Prije samo nekoliko tjedana službeno objašnjenje za određene podatke o njegovom navodnom antitalentu za posao bilo je da je određenih godina Trump bilježio pad vrijednosti imovine i "porezno utočište" zato što je bio usred velikih građevinskih i subvencioniranih projekata. Iz toga su njegovi ljudi izvukli i poruku da je baš to bio razlog zašto je Trump, nesebičan kakav već jest, tražio da se mijenjaju porezni zakoni.
Samo, novinari su otada otišli daleko u svojim istragama i posljednje očitovanje Trumpovog odvjetnika Charlesa J. Hardera sve takve tvrdnje, iz novina, nazvalo je "dokazivo lažnima", a iznesene podatke o poreznim stanjima Trumpa od prije 30 godina "izrazito nepouzdanima". Nepouzdanima, kao, zato što je to bilo doba kad se ništa nije vodilo digitalno, nego samo kroz papire.
No, uopće to što je "izvor" New York Timesa, osim što je novinarima dostavio podatke o Trumpu, uspio složiti i podatke o poslovanju i porezima njegovog oca Freda za to isto razdoblje, pokazuje da američka porezna uprava iz tog doba čuva sasvim vjerodostojnu sliku tadašnje porezne situacije. I tu su ga novinari dočekali.
"Ne postoji nitko moje dobi tko je uspio postići više nego ja", hvalisao se Donald Trump za Newsweek 1987.
Imao je tada 41 godinu. Danas ima već 73, predsjednik je i kao predsjednik napravio je presedan unazad četiri desetljeća; odbija otkriti koliko je povrata poreza ima u posljednjih šest godina. Da nije sklon govoriti istinu, pokazalo se već prošle godine kad je New York Times otkrio da je poslovni genij Trumpa mlađeg doveo dotle da je tijekom onog katastrofalnog poslovnog desetljeća morao "užicati" od svog tate 413 milijuna dolara za svoje poslove, očito kako ne bi bankrotirao.
Članak sada podsjeća da se 1985. činilo da je Donald Trump na krovu svijeta zbog svojih ranijih projekata Grand Hyatt Hotel, Trump Tower, razni stanovi na Manhattanu i jedna kockarnica u Atlantic Cityju. Te godine posudio je nekoliko stotina milijuna dolara kako bi izgradio još jednu kockarnicu, hotel na Manhattanu, onaj svoj Mar-a-Lago resort na Floridi, imao je projekt da izvjesnu bolnicu u New Yorku sruši i tu izgradi stambenu zgradu, kao i neke planove sa zapuštenim zemljištima uz željeznicu na West Sideu na Manhattanu.
Tu je pak planirao izgraditi sasvim novu gradsku četvrt kojom bi dominirao neboder sa 150 katova, tada najviši na svijetu. Te godine Forbes ga je po prvi put uvrstio u svoju listu najbogatijih neovisno o njegovom ocu. Procijenili su mu bogatstvo na 600 milijuna dolara. Podaci koji su sada otkriveni, svjedoče da u narednom desetljeću skoro ništa od svih tih planiranih poslova Trumpa nije išlo kako si je zamislio.
Gomilali su se gubici. Imao je Trump u vlasništvu i tvrtke koje su poslovale dobro, ali kako su svi ti projekti uključivali partnerstva njegovih tvrtki, troškovi bi požderali svu njihovu dobit. Tako da je 1985 i 1986. bio među rekordnim gubitnicima u biznisu, što se vidi iz povrata poreza. Times dalje nabraja da je dva tjedna prije pada burze od 19. listopada 1987. on spiskao 29 milijuna dolara na 86 metara dugu jahtu, da je potom kupio Plaza Hotel za 407 milijuna i zato je te godine imao gubitke od 42,2, a naredne od 30,4 milijuna dolara.
1989. je kupio avioprijevoznika Eastern Airlines za 365 milijuna dolara i nije zaradio niti centa, dapače, na to je trošio još 7 milijuna mjesečno. Te je godine ukupno izgubio 181,7 milijuna dolara. Pa je u travnju 1990. otvorenje "Trump Taj Mahal Hotel and Casino" dočekao s 800 milijuna dolara duga za taj projekt i visokim kamatama, što je požderalo svu zaradu iz svega drugog. Posljedica je bilo to da je 1990. i 1991. skupa izgubio 517,6 milijuna dolara.
A kraju se spašavati od bankrota morao time što je vjerovnicima prepisivao svoje nekretnine. Sveukupno, u 10 godina svog biznisa Donald Trump je slupao 1,17 milijardi dolara. Times je ovaj povijesni financijski pregled popratio njegovim izjavama. 1987. je rekao: "Ja to ne radim zbog novca. Ja imam dovoljno, više nego što ću ikada trebati." 1988. je rekao: "Ako bi svijet naglo otišao kvragu, ja ne bih izgubio niti dolara." 1990. je rekao: "Bila je to financijski dobra godina."
Vrlo indikativno, 2016. je u predsjedničkoj debati rekao: "Ja volim deprecijaciju." Riječ je o tome da se nezanemariv dio tih gubitaka odnosi na pad vrijednosti njegovih nekretnina. Pa ako bi neka kockarnica koštala 400 milijuna, a on bio kadar umanjiti njenu vrijednost po četiri posto godišnje, na taj bi način oporezivanja poštedio 16 milijuna dolara prihoda godišnje. I dok se time ne može objasniti tu milijardu dolara gubitaka, to razotkriva Trumpa i kao čovjeka koji poslovne gubitke koristi kako bi izbjegavao plaćanje poreza.
Sljedeća stvar kojom se ovo razotkriva jest Trumpovo hvalisanje donacijama u dobrotvorne svrhe. Ako je imao same gubitke, nije smio ništa donirati, pa je jasno da je onda svaka donatorska priča ili protuzakonita ili laž. A onda još dalje. Narednih godina Trump se krenuo reklamirati kao poslovni div. Posudio bi novac, njime bi stao kupovati dionice neke tvrtke, svi bi pomislili da tvrtka cvate, da on namjerava uzeti većinski dio, pa bi i oni navalili na dionice. I kad bi cijena dionicama porasla, on bi naglo sve prodao.
To mu je neko vrijeme uspijevalo, sve dok ga nisu prozreli. Jedan od onih koji su razbili Trumpov mit je njegov bivši burzovni broker Alan C. Greenberg, neko vrijeme šef Bear Stearnsa.
"On ima apetit poput lešinara sa Stjenjaka", kazao je 1987. za Wall Street.
Svojim navlakušama s dionicama Trump je od 1986. do 1989. nalupao 67,3 milijuna dolara. No, tada su mu provalili igru. Nisu bili baš brzi, je li...