Bitcoin, Litecoin, Dogecoin, OneCoin, sve su to varijacije na temu kriptovaluta o kojima se sve više i više sluša u raznim domaćim i stranim medijima. Nedavno je bila čak i opsežna priča o ljudima koji su, uz cijene u kunama, u svojim oglasima navodili i cijene u bitcoinima. Gotovo svakodnevno smo mogli slušati da je bitcoin probio novu granicu vrijednosti, ali prije nekoliko dana te su priče prestale. Zašto? Zato što je bitcoin izgubio gotovo polovicu svoje vrijednosti u jednom danu.

Istini za volju, nešto na vrijednosti je i dobio, ali i dalje je tridesetak posto ispod maksimuma ostvarenog prije nekih tjedan dana. O vrijednosti ćemo malo kasnije, a time i o deficitu informacija potrebnih potrošaču kako bi se ispunio jedan od temeljnih zahtjeva za slobodno tržište.
Idemo, na brzinu, proći kroz pojmove koje ćemo kasnije koristiti. Bitcoin je elektronički zapis (kriptovaluta) u distribuiranoj bazi podataka (blockchain) i možete ga razmijeniti za drugi novac, stvari ili usluge.

Rizična lova Zaboravite bitcoin - na ovim valutama ćete zaraditi još više

Nastao je prije desetak godina kao ideja Satoshija Nakamota. Njega je, izgleda, zanimalo može li postojati decentralizirana valuta, valuta bez izdavačke institucije i kontrolnih mehanizama. Jedna potpuno utopistička ideja gdje bi se obični ljudi oslobodili okova tradicionalnog bankarstva i tradicionalnih banaka sada je postala dio financijskog mainstreama pa čak i najveće svjetske banke pokušavaju na neki način iskoristiti tehnološku podlogu bitcoina.

Kako nam je to ugledni znanstvenik s Cambridgea ispričao relativno nedavno, sve se svodi na decentralizaciju povjerenja. "Ja ne moram vjerovati vašem bankovnom izvatku, a ni kreditnim izračunima. Točno vidim koliko novca ima koji novčanik i točno mogu pratiti što je kupljeno s tim novcem", kazao nam je on. Jedna od primarnih namjena bila je omogućiti slanje novca u inozemstvo, popularno među radnicima izvan matične države, gastarbajterima.

Meksikanci, Filipinci, Pakistanci, Indijci i brojni drugi trebali su moći poslati zarađeni novac svojim obiteljima uz minimalne naknade ili čak i besplatno, a sve bez potrebe za odlaskom u banku ili otvaranjem računa. Je li mu to uspjelo? Recimo da jest. Bitcoin nije pretjerano korisna valuta zato što cijela mreža može procesuirati tek oko sedam transakcija po sekundi i trenutačno je na čekanju oko 150.000 nepotvrđenih transakcija.

Ako želite platiti kavu, a to su nekad propovjednici bitcoina voljeli spominjati kao moguću primjenu, morate se nadati da ste ubacili dovoljno veliku naknadu za transakciju da bi u dogledno vrijeme transakcija bila potvrđena. Da, čak ni naknade ne možete znati unaprijed. Znate da je naknada bila dovoljna samo ako transakcija prođe. Inače, vaše slanje novca stajat će nepoznato dugo vremena u redu da se oslobodi mjesto u idućem bloku.

Trenutačno najpopularnija uporaba bitcoina je online kupnja, ali ne preko eBaya ili Amazona. Riječ je o dućanima na "tajnom internetu", gdje se prodaju većinom ilegalne stvari. Nekad je daleko najveći bio Silk Road, ali američki agenti uhvatili su Rossa Ulbrichta, osnivača i šefa Silk Roada pa on sada guli doživotnu kaznu zbog naručivanja ubojstva. Za odgovarajuću količinu bitcoina mogli ste kupiti neke "blago ilegalne" stvari kao lažne dokumente, ukradene kartice ili korisničke račune za razne druge stranice.

Međutim, mogli ste kupiti i doista jezive stvari. Mogli ste kupiti razne pedofilske sadržaje, snimke silovanja, a mogli ste naručiti i ubojstvo. Ulbricht je platio ubojstvo nekih ljudi koji su mu se zamjerili, ali ga je navodni ubojica prevario i samo mu uzeo nekoliko tisuća dolara.
 Uspjeh bitcoina ponukao je gotovo nebrojeno poduzetnih ljudi da se i oni priključe valu uspjeha. Budući da je softverski kod bitcoina javno dostupan, relativno je lako štancati nasljednike kao na pokretnoj traci.

Financijska prijetnja Banke objavile: Pet razloga zbog kojih je bitcoin opasan

Jedan takav novi bitcoin bio je i OneCoin, isti onaj iz proljeća ove godine koji je izazvao pravu buru nakon što se ispostavilo da sponzoriraju Kongres poduzetnica jugoistočne Europe.
Priopćenjem su se brzinski oglasili iz Hrvatske narodne banke i taksativno pobrojali:

"Nadležno tijelo iz Velike Britanije (The Financial Conduct Authority, FCA) upozorava na činjenicu da je OneCoin pod istragom policije, nadležno tijelo iz Belgije (The Financial Services and Markets Authority, FSMA) napominje da nije licenciralo osobe i institucije povezane s izdavanjem i reklamiranjem OneCoina, a mađarska središnja banka (Magyar Nemzeti Bank, MNB) ističe mogućnost da se u ovom slučaju radi o tzv. piramidalnoj shemi te skreće pozornost na moguće rizike koji proizlaze iz navedene činjenice. Građanima stoga savjetujemo da spomenute informacije uzmu u obzir i kod odlučivanja o proizvodu OneCoin postupaju vrlo oprezno".

OneCoin je, prema odluci talijanskih vlasti, obična piramidalna shema gdje zarada od pristupnica novih članova financira isplate starijim članovima. Vidjeli smo to bezbroj puta. Od Amwaya do Herbalifea ili Lyonessa. Organizatori dođu na sastanak i prezentiraju vam sjajnu priliku za zaradu.

Nastavak na sljedećoj stranici...

OneCoin je u hrvatskoj promovirao Nikola Adžija koji je bio nedostupan za komentar. A htjeli smo ga pitati što se događa s tom valutom zato što je, barem se tako čini, nestala kao madagaskarski dodo. Daleko od toga da je Adžija jedini živopisni lik u čitavoj plejadi kriptovaluta.
Bitcoini su prepuni prijevara, krađa i "izgubljenog novca". Daleko najveći primjer lošeg poslovanja, ako ćemo biti iznimno blagonakloni, jest japanski MtGox koji su izgubili oko 850.000 bitcoinova, tada vrijednih oko pola milijarde američkih dolara.

U međuvremenu je pronađeno oko 200 tisuća bitcoina i time je ukupna nestala svota smanjena na 650.000 bitcoina koji danas vrijede nešto više od devet milijardi dolara.
Jedan od najvećih pobornika MtGoxa bio je Roger Ver, u SAD-u osuđen za trgovinu eksplozivima. Samo nekoliko dana prije nego što je MtGox zatvorio svoja vrata je Ver govorio kako ne postoje nikakvi problemi u njihovom poslovanju.

Još jedna Venezuela: Zbog sankcija uvodi virtualnu valutu

U međuvremenu se odrekao američkog državljanstva kako ne bi plaćao poreze te si je kupio putovnicu karipskog raja St Kitts i Nevisa. Što mu nije pomoglo kada je htio ući natrag u domovinu zato što su mu iz veleposlanstva rekli kako ne vjeruju da će i izići iz SAD-a nakon što mu istekne viza. Ista burza kriptovaluta pruža žestok demantija na izjavu Ivana Glavaša u nedavnom gostovanju na državnoj televiziji kada je rekao da je bitcoinima nemoguće manipulirati.

Naime, osnivač MtGoxa, Mark Karpeles, svojevremeno je korištenjem računalnog programa Willy Bot praktički vlastoručno podigao cijenu bitcoina u nebesa. Tijekom nekoliko tjedana je kupovao bitcoine na vlastitoj burzi po sve višim i višim cijenama, a prema nekim procjenama, Willy Bot je bio odgovoran za čak polovicu svih kupovina bitcoina na MtGoxu, a time i za višestruki i streloviti rast cijene. Slovenskoj tvrtki NiceHash hakeri su ukrali više od 60 milijuna dolara vrijedne bitcoine i to početkom prosinca.

Velika većina novca bila je od njihovih klijenata i sada nećemo ulaziti u detalje što se točno kupovalo ili prodavalo, ali dovoljno je za znati da su mnogi ljudi imali pozamašne količine novca na toj platformi. Pretpostavlja se da zbog nedostatka bilo kakve zakonske regulacije njihovog poslovanja nisu imali ni osiguranje uloga korisnika i da su svi ti silni milijuni dolara jednostavno nestali. Brojni nezadovoljni korisnici već su počeli optuživati NiceHash da su sami ukrali novac i odlučili zbrisati u neki raj da na miru troše bitcoine.

U Hrvatskoj bitcoin i nije zaživio kao sredstvo plaćanja. Trenutačno postoje samo četiri "bankomata" gdje možete kupiti i prodati svoje bitcoin. Zagrebački frizerski salon Đuro već neko vrijeme prima bitcoine, ali nam ni oni nisu odgovorili na upite o poslovanju putem kriptovaluta.

"Poštovani, trenutno nam se navedena promocija ne uklapa u planirani marketing za ovu godinu", odgovorili su nam na upit o plaćanju putem bitcoina i fiskalizaciji takvih računa.
 Upravo u trgovini leži i najveća zamka rasta cijena valuta. Naime, konstanti skokovi i padovi vrijednosti znače da roba koju danas kupujete vrijedi 10 dolara, a sutra, za istu robu, plaćate 30 dolara. Ili sedam. Jer nitko zna koliko će bitcoin koštati sutra.

Što se tiče bankomata, iz kafića History u zagrebačkoj Tkalči, gdje se nalazi prvi hrvatski bitcoin bankomat još iz 2014., kažu da dnevno imaju 20-30 posjetitelja bankomata. "To je nekakav normalni broj ljudi i ne mogu reći da sam zamijetio neki značajan porast broja ljudi koji dolaze na bitcoin bankomat, usprkos naglom rastu cijenu", kazao nam je Igor Medak, voditelj Historyja.

S druge strane Dunava relativno nedavno je u medijima završila priča o "prvom bitcoin bankomatu" u regiji iako je postavljen oko dvije godine iza hrvatskog. Osim toga, činjenica da je zaliha bitcoina fiksna dovodi do deflacijske spirale. Pojednostavljeno: ako posjedujem jednu kunu i mogu kupiti jednu žvaku danas, a sutra dvije žvake, čekat ću do neke neodređene točke u budućnosti dok neću moći kupiti dovoljno žvaki.

Bitcoin Zuckerberg ih je prevario, a sad su milijarderi

To je deflacija i guši potrošnju građana što dovodi do gospodarske stagnacije i panike. Inflacija, barem kako je zamišljena, služi da potakne tvrtke i pojedince na potrošnju i ulaganje što dovodi do gospodarskog rasta i napretka. Zasad najveća korist bitcoina je to što vlasti ne mogu zabraniti njegovo korištenje. Upravo o tome je govorio Joseph Quinlan kad je prije nekog vremena posjetio Zagreb u organizaciji predstavništva Američke gospodarske komore.

"Bitcoini i pokušaji njihove regulacije bit će iduća velika bitka između zakonodavca i tržišta", kazao je on okupljenim poduzetnicima u hotelu Westin. A zakonodavstvo im, barem zasad, ne može ništa. Regulatori ili izdaju priopćenja, kao što je to uradio HNB, ili hvataju počinitelje prijevara kako su to uradili Talijani.
Uvođenje reda i sigurnosti u područje kriptovaluta još uvijek je daleka budućnost.