Braća Tyler i Cameron Winklevoss prvi su milijarderi bitcoina. Točnije, kako piše britanski Guardian, svaki je polovica milijardera. Blizanci su inače strastveni veslači, a najveći uspjeh im je bilo šesto mjesto na Olimpijskim igrama u Pekingu. U Splitu su 2010. godine boravili četiri dana kako bi u Oxfordovu osmercu nastupili na Međunarodnoj veslačkoj regati “Sveti Duje” održanoj početkom svibnja.
Počnimo ipak od početka. Blizanci Winklevoss studirali su s Markom Zuckerbergom na Harvardu da bi ga kasnije optužili da im je on ukrao ideju za Facebook. Nakon nekoliko tužbi, Zuckerberg se nagodio i blizanci su dobili dionice Facebooka vrijedne 65 milijuna dolara. Čitava priča počela je kada su braća, u suradnji s kolegom Divyom Narendrom, osmislila društvenu mrežu HarvardConnection, kasnije preimenovanu u ConnectU. Korisnici su trebali imati mogućnosti koje danas povezujemo s Facebookom. Mogli su izrađivati profile gdje su objavljivali fotografije, pisali što se novo događa u njihovom životu, a mogli su i slati zahtjeve za povezivanje drugim korisnicima.
Tajne Markove poruke
Imali su problema s programiranjem i obratili su se Zuckerbergu, već tada poznatom programeru. Negdje u studenom 2003. godine su Zuckerbergu povjerili tajne lozinke za pristup stranici, a on im je obećao pomoći u zamjenu za udio u zaradi. Nedugo nakon toga počeo je Zuckerberg sa zavlačenjem. Jedan dan ga nisu mogli dobiti jer je do kasno radio na nekom projektu za fakultet, pa je imao privatnih obaveza, pa je opet imao jako puno posla.
4. veljače 2004. godine je pustio u pogon thefacebook.com i ostatak je, kako bi se reklo, povijest.
U međuvremenu su procurile i neke tajne poruke između Zuckerberga i neimenovanog prijatelja gdje Mark piše kako će se ponašati prema blizancima.
"Jesi odlučio što ćeš uraditi sa stranicama?", pitao je taj prijatelj.
"Jesam. Totalno ću ih sjebati", odgovorio je Zuckerberg.
Winklevossi su pokušavali na sve načine zaustaviti rast Facebooka, pokušavali su brojnim tužbama, ali dobili su "tek" 65 milijuna dolara.
Imaju 100.000 bitcoina
Braća su zatim uložila 11 milijuna dolara dobivenih prodajom dionica u bitcoine, kriptovalutu koja ovih dana probija sve rekorde vrijednosti. Točnije, kupili su oko 100.000 bitcoina po tadašnjoj cijeni od 120 dolara. Danas bitcoini vrijede gotovo 12.000 dolara.
Bitcoin, kao valuta, teško je iskoristiv i tek rijetke trgovine smatraju bitcoin legitimnim sredstvom plaćanja. Naravno, pseudoanonimnost bitcoina i ostalih sličnih kriptovaluta omogućila je tržišta drogom i prodaju ostalih ilegalnih predmeta ili usluga putem interneta.
Ali vratimo se malo u povijest. Bitcoin je nastao kao zanimljiv eksperiment misterioznog Satoshija Nakamota koji se nikad nije pojavio u javnosti. Njega je zanimalo je li moguće imati decentraliziranu valutu, valutu koju svatko može tiskati i koju svatko može razmjenjivati bez potrebe za visokim naknadama. Gledano isključivo prema vrijednosti bitcoina, možemo reći da je eksperiment uspio. Međutim, gotovo svi postulati takve valute su pali u vodu.
Bitcoin nije decentraliziran zato što većinu transakcija bilježi i dodaje u nove blokove šačica kompanija iz Kine. Nije jeftin zato što procijenjena cijena jedne transakcije iznosi nekoliko desetaka dolara. A nije ni brz zato što čitava mreža može bilježiti tek 7 transakcija u sekundi (tps) dok Visa prosječno procesuira oko 1.500 tps, a teoretski maksimum im je oko 50.000.
Usprkos svim pobrojanim problemima, cijena bitcoina iz dana u dan raste i gotovo nitko ne zna zašto. Sigurno nije zato što sve više ljudi troši svoje bitcoine jer, prema svim dostupnim podacima, broj transakcija stagnira još od proljeća ove godine.
