Tržište digitalnih valuta probilo je psihološku granicu 300 milijardi dolara vrijednosti u nedjelju navečer nakon što su dvije najveće kriptovalute ostvarile značajan rast.

Prema podacima tvrtke CoinMarketCap, tržišna kapitalizacija cijelog kripto-tržišta iznosila je 303 milijardi dolara do 12:30 sati po američkom vremenu.

Bitcoin, najveća kriptovaluta s tržišnom kapitalizacijom iznad 150 milijardi dolara, umalo je dosegla vrijednost od 10.000 dolara u nedjelju. Prema podacima Markets Insidera dostigla je vrijednost 9.694 dolara u nedjelju navečer.

Ethereum, kao druga najveća kriptovaluta, je u nedjelju navečer dosegao vrijednost od 485 dolara, tek nešto manje od očekivanih 500 dolara.

CRAIG WRIGHT Australac priznao da je on tajanstveni autor bitcoina

Bitcoin, kao valuta, teško je iskoristiv i tek rijetke trgovine smatraju bitcoin legitimnim sredstvom plaćanja. Naravno, pseudoanonimnost bitcoina i ostalih sličnih kriptovaluta omogućila je tržišta drogom i prodaju ostalih ilegalnih predmeta ili usluga putem interneta.

Ali vratimo se malo u povijest. Bitcoin je nastao kao zanimljiv eksperiment misterioznog Satoshija Nakamota koji se nikad nije pojavio u javnosti. Njega je zanimalo je li moguće imati decentraliziranu valutu, valutu koju svatko može tiskati i koju svatko može razmjenjivati bez potrebe za visokim naknadama. Gledano isključivo prema vrijednosti bitcoina, možemo reći da je eksperiment uspio. Međutim, gotovo svi postulati takve valute su pali u vodu.

Bitcoin nije decentraliziran zato što većinu transakcija bilježi i dodaje u nove blokove šačica kompanija iz Kine. Nije jeftin zato što procijenjena cijena jedne transakcije iznosi nekoliko desetaka dolara. A nije ni brz zato što čitava mreža može bilježiti tek 7 transakcija u sekundi (tps) dok Visa prosječno procesuira oko 1.500 tps, a teoretski maksimum im je oko 50.000.

O NOVCU Zašto je funta funta, a dolar dolar? Evo kako su valute dobile ime

Usprkos svim pobrojanim problemima, cijena bitcoina iz dana u dan raste i gotovo nitko ne zna zašto. Sigurno nije zato što sve više ljudi troši svoje bitcoine jer, prema svim dostupnim podacima, broj transakcija stagnira još od proljeća ove godine.

Najvažniji dio bitcoina je decentralizacija povjerenja, kako je to u neslužbenom razgovoru s potpisanim novinarom, opisao jedan ugledni znanstvenik. "Sve više ljudi gubi povjerenje u postojeće institucije društva i zbog toga se okreću alternativnim sredstvima. Takvi ljudi ne vjeruju gotovo nikome pa je bitcoin riješio taj problem", kazao nam je on. 

Taavet Hinrikus iz TransferWisea, servisa za transfer novca, kazao je prošle da gotovo nitko ne koristi bitcoin. 

"Ljudi su kupovali bitcoine jer su mislili da će sutra vrijediti više. Velikom broju se posrećilo, ali ne vidimo stvarne ljude koji koriste bitcoin i ne znamo koji problem rješava", rekao je. Što se blockchaina tiče, on je genijalan napredak u tehnologiji, misli Hinrikus, ali dodao je i da još ne vidimo gdje ga sve možemo primijeniti. Dodao je da će mu primjena biti široka, ali da su ovo još rani dani.