Pogledajte samo strukturu vodećih, najutjecajnijih ljudi i vidjet ćete koliko nas još posla čeka. Primjerice, u SAD-u žene čine tek 19.4 posto Kongresa, dok ih je u Hrvatskom saboru 25 posto. 

Drugi jednako važan podatak, koji se često zanemaruje, jest da žene puno rjeđene rukovode novim poslovima. U prosjeku, muškarci imaju duplo veće šanse da će postati poduzetnici, a u Hrvatskoj ih je prošle godine bilo isto 25 posto, iako godinama ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca.

Zašto ima tako malo poduzetnica? Razlike između spolova u smislu radnog iskustva, sredstava i društvenih veza neki su od uobičajenih sumnjivaca. No najnoviji dokazi ukazuju i na nesvjesne kognitivne predrasude. 

Poduzetnice su u nemilosti zato što ljudi sumnjaju da one posjeduje vještine i umijeća koja se obično povezuju s poduzetništvom. Ako to stavimo na jednu hrpu, možemo uvidjeti da brojne ideje možda nikad nisu procvjetale u uspješne poslove samo zato što individualci koji su ih predstavljali možda nisu bili 'pravog' spola.

Duboko ukorijenjene predrasude poput ovih je teško poraziti i ne može ih se tek tako riješiti uz pomoć zakona. Umjesto toga, potrebna je veća kulturološka promjena u načinu na koji percipiramo svijet poduzetništva. 

U seriji eksperimenata koje je provela Sarah Thebaud, profesorica sociologije sa Sveučilišta u Kaliforniji, pokazalo se da su prezentacije koje su provodile žene smatrane redovito manje održivima i vrijednima investicija od onih koje su predstavljali muškarci. Iako je u eksperimentu obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena, jednako su loše žene ocjenjivali muškarci kao i druge žene.

Daljnja analiza pokazala je da su poduzetnice kažnjavanje zbog toga što su sistematski percipirane kao manje kompetitivne i /ili stručne od svojih muških kolega, a ne zato što je itko mislio da su manje posvećene poslu ili zato što je njihova ideja bila manje vrijedna.

Rezultati su se pak mijenjali kad je ideja koju je prezentirala poduzetnica bila izrazito nova, recimo kad je bila riječ o novom proizvodu ili servisu.

U ovom scenariju, poduzetnice su redovito djelovale kompetentnije i vještije, te su svi smatrali njihove poslove vrijednije podrške od onih koji su pripadali manje inovativnim kolegicama. Isto tako, stavovi o muškim poduzetnicima nisu se mijenjali s obzirom na inovativnost ideje koje su predstavljali, već su ovisili o tome koliko su oni koji su ih slušali bili spremni riskirati s novim poslom.

Ono što možemo iščitati iz ovih istraživanja je da kad muškarac predloži poslovnu ideju, on može očekivati da će drugi tek razmisliti o riziku koji taj posao nosi sa sobom, ako mu moraju pomoći financijski.

A ako žena predloži tu istu ideju, može očekivati da će drugi simultano potražiti dokaze da ona stvarno posjeduje vještine potrebne da bi taj posao izvela do kraja, s obzirom na svoj spol.

Cijeli tekst pročitajte u Newsweeku.