U pripremi je novi, suvremeniji prijevod Biblije. Najavio je to dr. Boris Beck, jedan od 25 suradnika na ovom projektu. Kako je rekao,  novi prijevod bit će namijenjen ponajprije mladima. 

"Mi želimo da to bude tekst koji će i mladima biti razumljiv i koji će potaknuti ljude da o njemu razmišljaju. Taj će jezik biti ozbiljan i dostojanstven, nipošto ne kolokvijalan, ali u svakom slučaju - moderan i suvremen. U njemu neće biti arhaizama. Uostalom, Novi zavjet su napisali ribari, za obične ljude, a ne akademici", rekao je za tjednik 'Globus'. 

Projekt ulazi u novu, završnu fazu, a Biblija s novim prijevodom trebala bi izaći iz tiska 2020. godine. Beck, koji će kao redaktor za stil imati osobito važnu ulogu, dalje kaže:

"Pogrešno je kada se jezik Biblije želi namjerno postariti, to je kič-pristup. Mi to radimo za Crkvu, a ne za Društvo književnika ili Nacionalnu knjižnicu. To nije visoki stil, i to prevoditi kao visoku književnost nije nego stilska laž. Ovaj naš prijevod Bibliju ne želi mistificirati, pa da djeluje uzvišenije - Biblija je već sama po sebi dovoljno uzvišena."

S dr. Beckom slaže se i teolog Dalibor Milas. Na pitanje je li doista potrebno osuvremeniti jezik Biblije i prilagoditi ga mlađoj populaciji, Milas odgovara: 

"Zadaća i poslanje svih onih koji se bave naviještanjem evanđelja kao Radosne vijesti jest Božju riječ uvijek iznova aktualizirati i "prevoditi" je u jezik / govor kojeg će ljudi lako razumjeti. Da, smatram posve logičnim uvijek iznova "osvježavati" jezik Biblije. Zašto? Zato što je sam jezik živi organizam koji se konstantno razvija i artikulira drugačije izričaje. Ako mi vjerujemo da je Božja riječ, koja je sadržana u Bibliji, zaista Živa riječ, onda joj trebamo dopustiti da diše i da se uvijek bude aktualna. Mislim da je taj novi prijevod potreban ne samo mlađim generacijama nego svima."

Milas također smatra da je dr. Beck odlično detektirao problem oko stila i jezika:
"Prof. Beck je dirnuo u srž problematike. Aktualni prijevod Biblije se bazira na jednoj zastarjeloj i arhaičnoj verziji hrvatskog jezika s kojom ponekad velikih poteškoća imaju i stručnjaci, a kamoli običan narod kojem je Biblija ili Božja riječ namijenjena. Ja sam pročitao Bibliju i na starogrčkom i na latinskom, a neke dijelove i na hebrejskom i tek se takvim iščitavanjem osjete jezične nijanse koje je potrebno redovito analizirati i usavršavati. 
"Postaravanje" Biblije, odnosno jezika kojim je Biblija pisana je suvišno, nepotrebno, pa čak i kontraproduktivno. Ipak, ne mislim da će novi prijevod povećati interes mlađe populacije, ali će sigurno biti od velike koristi onima koji su već zainteresirani."