Današnji dan 1996. godine označio je jedan od najvažnijih u povijesti šaha, ali i povijesti umjetne inteligencije. Bio je to dan kada je svjetski šahovski prvak Gari Kasparov pobijedio u turniru protiv računala Deep Blue i pokazao da čovjek može pobijediti stroj, no ta pobjeda nije došla onako lako kao što je on očekivao. 

Iako je i sam uvijek tvrdio kako ga nikada neće pobijediti neki stroj, u prvom meču na turniru, koji se sastojao od šest partija, Kasparov je doživio "razorno iskustvo". Naime, prvu od šest partija dobilo je računalo, što je označilo prvu pobjedu stroja nad čovjekom u povijesti šaha i prvi puta da je Kasparov osjetio kako mu se upravo zbog stroja samopouzdanje poljuljalo. No bila je to tek prva od šest igara koje su bile pred njim.

Gari Kasparov ruski je šahist i velemajstor rođen 13. travnja 1963. godine u Bakuu. Iako se njegov otac prezivao Vajnštejn, Kasparov je odlučio preuzeti majčino djevojačko prezime. Već kao dječak pokazao je nevjerojatno šahovsko znanje i umijeće, te je postao sovjetski juniorski prvak kada mu je bilo samo 13 godina. Juniorski prvak svijeta postao je 1980. godine, kada je postao i velemajstor, a pobijedio je na turniru u Banjoj Luci 1979. godine, Bakuu 1980. godine, Bugojnu i Moskvi 1982. godine, Nikšiću 1983. godine i brojnima drugima.

Kao izazivač igrao je 1985. godine protiv svjetskog prvaka Anatolija Karpova. Nakon što je prvi meč iznenada prekinut i otkazan, Kasparov je u ponovljenom meču pobijedio Karpova te postao 13. svjetski prvak, a također i najmlađi svjetski prvak sa samo 22 godine. Zbog neslaganja sa Svjetskom šahovskom federacijom (FIDE) 1993. godine osnovao je paralelnu udrugu koju je nazvao Profesionalnom šahovskom udrugom (PCA). Iste godine, FIDE mu je zbog toga oduzela naslov prvaka, no uspio je ponovno izboriti naslov, ali u verziji PCA. Naslov je zadržao sve do 2000. godine, kada ga je pobijedio Vladimir Kramnik. Njegov meč protiv računala Deep Blue označio je prvi put da se aktualni svjetski prvak na svjetskoj pozornici odlučio suprotstaviti računalu.

Kasparov je kasnije rekao kako ga je Deep Blue posebno izazvao tijekom te prve partije zbog jednog bezazlenog poteza, odnosno zbog jednostavne žrtve pijuna koja, kako se činilo, nije imala nikakvu veću svrhu. Taj je potez Kasparov opisao kao "divan i iznimno ljudski potez" u kojem je stroj pokazao "novu vrstu inteligencije".

Situacija, naravno, nije bila toliko mistična. Deep Blue je, kao i mnogi drugi strojevi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, mogao "vidjeti" mnogo poteza unaprijed te je vjerojatno iskoristio svoju moć vjerojatnosti kako bi predvidio da gubitak pijuna neće utjecati na njegove šanse za pobjedom u meču. Kasparov je, nakon što je shvatio ovaj način razmišljanja, bio znatno manje uplašen, a u eseju za časopis Time rekao je kako je mogao shvatiti prioritete računala te prilagoditi svoju igru, što računalo njemu nije moglo učiniti.

Oboružan boljim razumijevanjem igre računala Deep Blue i njegovih ograničenja, Kasparov je odlučio ne podcjenjivati svojeg mehaničkog protivnika nakon početnog poraza te je nastavio igru i osvojio još tri partije, a dvije remizirao te na kraju turnir završio kao pobjednik. Međutim, pobjeda nije bila nimalo jednostavna i rezultat je naposljetku bio vrlo tijesan, što je samo dodatno naglasilo koliko brzo računala napreduju, posebno u kontekstu strukturiranih igara, kao što je i šah, koje se temelje na određenim pravilima.

Ipak, na novom turniru održanom 1997. godine, računalo Deep Blue pobijedilo je Kasparova, a turnir održan 2003. godine završio je neriješeno.

Svoja iskustva igre protiv računala Kasparov je opisao u svojem eseju, koji je 2018. godine objavila enciklopedija Britannica, gdje je napisao sljedeće:

"Ovo je vrli novi svijet, svijet u kojem strojevi rade stvari koje ljudi ne znaju naučiti, svijet u kojem strojevi shvaćaju pravila i onda nam ih, ako imamo sreće, objašnjavaju. Ako vam ovo zvuči prijeteće umjesto nevjerojatno, gledali ste previše distopijskih holivudskih filmova. Ljudi će i dalje postavljati ciljeve i određivati prioritete. Moramo osigurati da naši agnostički strojevi predstavljaju najbolje od našeg ljudskog morala. Ako uspijemo, naši novi alati učinit će nas pametnijima, omogućujući nam da bolje razumijemo naš svijet i same sebe. Naš pravi izazov jest izbjeći samozadovoljstvo, nastaviti smišljati nove smjerove za istraživanje umjetne inteligencije. A to je posao koji stroj nikada ne može obaviti."