Ima već nekoliko desetljeća da nam je internet pomogao da se uz samo nekoliko klikova mišem teleskopski zagledamo daleko u prošlost, digitalno je arhivirano i više-manje dostupno sve i svašta, i taman kad ste pomislili da je veći problem vrijeme koje (ne)imamo na raspolaganju za potragu, a manji činjenica da nešto nije digitalno arhivirano, suočite se s činjenicom da je ponekad jako teško u nekoj od referentnih knjižnica ili arhiva pronaći npr. starije “predinternetske” brojeve dnevnih novina. A baš vas je npr. zanimalo kako se o knjižnoj branši pisalo npr. 1960-ih ili 70-ih ili još ranije, ne biste li mogli usporediti taj više ili manje strašni čas (jer negdje “zvoni” da je uvijek bila neka kriza, neki problemi, neko nečitanje i slično) u kojemu se hrvatska knjiga nalazi.

Zato mi je bilo zanimljivo uskočiti u vremeplov Večernjeg lista koji je nedavno ponudio mogućnost pretplate na svoj digitalni arhiv (https://arhiva.vecernji.hr) koji sadrži skenove starih brojeva Večernjaka od 1959. do 2003. (u hodu će se nadopunjavati svi brojevi koji nedostaju te brojevi od 2003. do kraja 2010. godine). Rudimentarna mogućnost pretraživanja po datumu te ključnim riječima omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog nakladništva i knjižarstva, i zanimljivo je kroz naslove i leadove iščitavati kako se ono razvijalo od 1960-ih pa do npr. kraja 1990-ih, koje su bile “teme & dileme” razvoja knjižnog biznisa u Hrvata, bez obzira na to što “biz” u Hrvatskoj značio danas ili jučer.

13. 1. 1961. - Plenum uprave Saveza književnika Jugoslavije > da bi se poboljšao plasman knjige na plenumu je predloženo da se izmijeni način kreditiranja izdavačke djelatnosti, da se poboljša sistem prodaje knjiga u knjižarama i da se zaštiti domaća književnost pomoću regresa za papir. Drugi važan problem su autorski honorari koji opterećuju prodajnu cijenu sa samo 7 ili 8%, dok su prije iznosili dvostruko više; 12. 12. 1964. - Knjižare gledane izbliza > Zagreb nema poštene knjižare u kojoj bi kupac šetao kao po svojoj sobi, imao intiman dodir s knjigom, razmislio o njenoj vrijednosti, opremi i cijeni; 2. 11. 1967. - Uzbuna u zagrebačkim knjižarama > izdavačko poduzeće Nolit iz Beograda daje popust 40% na svoja i izdanja drugih nakladnika, zagrebačke knjižare zbog toga bojkotiraju Nolitove knjige jer je Nolitova akcija “nezdrava i nelojalna” i udara “nož u leđa” knjižarstvu; 19. i 20. svibnja 1979. - Kako prodajemo knjigu? > brinuti se za rast knjižarskog kadra posao je koji zagrebačka IKRO Mladost provodi već dvanaestu godinu na tradicionalnom seminaru za knjižare u Malinskoj. Više od 200 knjižara slušalo je izlaganja (prijedloge, dileme, kritike) svojih kolega - najviše se pak činilo važnim: spasiti knjižaru od svaštarenja; 26. i 27. 11. 1983. - Knjižarske “štuke i šarani” > stanje stvari: u SR Hrvatskoj postoji nešto više od 200 knjižara, ali je samo 12 takvih koje prodaju isključivo knjige (uz četiri antikvarijata) >> Skupština grada Zagreba donijela je 1978. Odluku o unutrašnjem prometu robe u kojoj se istopila mogućnost otvaranja privatnih knjižara, a mogućnost privatnika svela se samo na prodaju novina i školskog pribora; 11. 9. 1994. - Đonom na knjige > knjižare Mladosti, koje su desetljećima bile dio zagrebačkoga gradskog identiteta, nemilice se pretvaraju u prodavaonice cipela, miomirisa, a posljednjih dana i namještaja; 19. 8. 1998. - Ubili knjige u Velikoj Gorici > zašto je najveći grad u Zagrebačkoj županiji praktički ostao bez ijedne knjižare?; 3. 3. 1999. - Zajednica nije važna jer se bavi nevažnim pitanjima? > Je li samo PDV kriv za muke hrvatskih nakladnika i zašto Damir Mikuličić daje ostavku; 23. 9. 1998. - Idu u Frankfurt, ne idu na Inteliber > neovisni nakladnici smatraju izlagački prostor Interlibera, kao i ulaznice za posjetitelje preskupima; 26. 5. 2001. - Na školskim knjigama godišnje se obrne 150 milijuna kuna > kako je proizvodnja udžbenika postala najunosniji biznis; 15. 6. 2002. - Manipulira se otkupom knjiga! > splitski nakladnici optužuju Ministarstvo kulture. I tako dalje.

Ove je tek mali dio isfiltriranih naslova i kratkih naglasaka iz članaka objavljenih u Večernjem listu kroz četiri desetljeća koji dobro ilustriraju kako se razvijala tržište knjige u Hrvatskoj prije i u ranim godinama njezine neovisnosti. Možda ulazak u vremeplov i nije bio potreban.