Povratak Stevena Spielberga znanstvenoj fantastici, žanru u kojem je ostavio dubok trag, dočekan je s velikim iščekivanjem. "Dan razotkrivanja", u originalu "Disclosure Day", ambiciozan je film koji spaja mudrost i zrelost 79-godišnjeg redatelja s dječjim čuđenjem koje je obilježilo njegove klasike. Ovo je jedan od njegovih zapaženijih filmova u posljednja dva desetljeća, ostvarenje koje se bavi velikim idejama i hrabro ih prikazuje na platnu. "Dan razotkrivanja" nas vodi na putovanje koje je vizualno dojmljivo i tematski vrlo intrigantno. Film je u domaća kina stigao 10. lipnja kada smo bili na zagrebačkoj pretpremijeri. Oprez, u nastavku slijede spojleri...
Unatoč ponekim manama u priči, redateljski potpis Spielberga osjeća se u svakoj sceni. Film nas bez uvoda baca usred napete potjere. Daniel Kellner, kojeg glumi Josh O'Connor, idealistični je stručnjak za kibernetičku sigurnost koji bježi od svojih bivših poslodavaca, tajnovite vladine agencije Wardex. Sa sobom nosi povjerljive dokumente i misteriozni izvanzemaljski artefakt, dokaze koji bi trebali razotkriti desetljeća dugu zavjeru o skrivanju postojanja izvanzemaljskog života. Za petama mu je Noah Scanlan, kojeg tumači Colin Firth, arhetipski negativac u crnom odijelu, čovjek čiji britanski naglasak i ledeni pogled ne ostavljaju sumnju u njegove namjere. On vjeruje da čovječanstvo nije spremno za istinu, no stvarni motivi leže u monopolizaciji izvanzemaljske tehnologije.
U paralelnoj radnji, upoznajemo Margaret Fairchild, koju igra Emily Blunt, meteorologinju iz Kansas Cityja čiji se život preokrene nakon što joj jednog običnog dana kroz prozor uleti ptica Crveni kardinal i namigne. Odjednom, Margaret počinje govoriti strane jezike, čitati misli i dobivati vizije o Danielu, čovjeku kojeg nikada nije upoznala. Dvije priče, isprva nepovezane, spajaju se u vješto isprepletenoj narativnoj strukturi koja se oslanja na sudbinsku povezanost.
Spielberg i njegov dugogodišnji suradnik, scenarist David Koepp, vode nas kroz elemente redateljeve filmografije. Tu su automobilske potjere koje podsjećaju na "Sugarland Express", paranoidni triler u stilu "Minority Reporta", obiteljska toplina i čuđenje iz "E.T.-ja" te novinarska drama nalik na "The Post". Scenarij Koeppa, iskusnog autora žanrovskih filmova, ambiciozno se bavi velikim idejama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pitanja koja film postavlja, poput utjecaja otkrića izvanzemaljaca na svjetske religije, obrađena su sažeto i s fokusom na ljudske reakcije. Cijela teološka dilema svedena je na sporedni lik Jane, koju glumi Eve Hewson, Danielove djevojke i bivše časne sestre, koja u dvije kratke, ali efektne scene iznese i razriješi svoja vjerska preispitivanja na uvjerljiv način.
Film je tehnički na visokoj razini, što se od Spielberga i očekuje. Vizualni efekti su impresivni dok je dizajn zvuka precizan i stvara upečatljivu atmosferu. Mada ponekad CGI efekti izgledaju jeftino kao i u većini filmova koji su u zadnje vrijeme stigli na kino platna. Ima i ponekih naivnih scena. Trenutak u kojem Daniel nonšalantno krade automobil od agenata Wardexa i bježi od cijele čete izveden je s napetošću klasičnog trilera, ali sve je toliko nespretno odrađeno da djeluje dječje naivno.
Film cijelo vrijeme strpljivo "gradi" spajanje Margaret i Daniela, a kad se to napokon dogodi, emocionalni učinak je u skladu s gradnjom priče. Margaretine novostečene moći, koje joj omogućuju da s dubokom empatijom dopre do drugih, pretvaraju je u zanimljiv prikaz više svijesti i katalizator iscjeljenja.
Čak i kada priča filma slabi, odlični glumci ga nose. Prije svega, tu je Emily Blunt. Njezina izvedba meteorologinje koju su zaposjele izvanzemaljske sile je vrlo upečatljiva. U sceni u kojoj tijekom prijenosa uživo počne govoriti izvanzemaljskim jezikom sastavljenim od kliktaja, njezina je izvedba dojmljiva i uznemirujuća. Njezin lik je emocionalno središte filma, sidro koje prizemljuje i najneobičnije koncepte. Slično vrijedi i za Colmana Dominga u ulozi Huga, Danielovog mentora i moralnog kompasa filma. Njegova scena intelektualnog sučeljavanja s Firthovim likom, u kojoj strastveno zagovara radikalnu transparentnost, predstavlja jedan od ključnih trenutaka filma. To je rasprava o izvanzemaljcima, ali zapravo je rasprava o empatiji, otvorenosti i suočavanju s nepoznatim bez straha.
Iako je svaka potjera vješto režirana, jedna scena se izdvaja kao primjer redateljskog umijeća. Riječ je o sekvenci u kojoj automobil biva zakačen za jureći vlak. Napetost, vizualna jasnoća i precizna montaža čine je jednom od napetijih akcijskih scena u filmu, trenutkom koji podiže tenziju.
I za kraj...
Dok ga jedni hvale kao sjajan povratak i jedan od najboljih filmova godine, drugi ga smatraju zastarjelim, naivnim i predugačkim filmom čija priča baš i nije uvjerljiva. Film postavlja pitanje što bi se dogodilo kada bismo saznali istinu. Bi li nas ona ujedinila ili dodatno podijelila? Bi li saznanje da postoje druga "viša bića" uništilo religiju i vjeru? Spielberg nudi pozitivan odgovor, govoreći da bi nas istina i suosjećanje mogli spasiti od laži i neiskrenosti, koje su nas kao vrstu unazadile. Upravo je ta poruka dobila najoštrije kritike. Mnogi smatraju da je takav stav u današnjem svijetu lažnih vijesti, velikih podjela i nepovjerenja u vlast potpuno naivan i zastario.
Ideja da bi objava videosnimki izvanzemaljaca natjerala čovječanstvo da se ujedini i promijeni svoje najvažnije vrijednosti čini se kao maštarija iz 90-ih, a ne kao stvarna mogućnost za 2026. godinu. Kraj filma još je više podijelio mišljenja. Za jedne, to su neke od najosjećajnijih i najsnažnijih scena Spielbergove karijere, dirljiv i osjećajan vrhunac koji slavi ljudskost. Za druge, kraj je nejasan, bez pravog vrhunca i razočaravajuć. Unatoč manama, "Dan razotkrivanja" je film o kojem se priča, složeno i veliko djelo koje dokazuje da veliki hitovi i dalje mogu biti izazovni i, iznad svega, ispunjeni onom posebnom filmskom čarolijom koju samo majstor poput Spielberga može stvoriti.
