Muzej grada Umaga (Museo civico di Umago) ugostio je izložbu "Chroatorum Bellatores - ratnici u ranom srednjem vijeku" Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita. Izložba kroz 11 tematskih cjelina i više od 150 vrijednih arheoloških predmeta približava život, ratovanje i društvo ranog srednjeg vijeka. Za Umag izložba ima i posebno značenje jer su među izloženim predmetima i nalazi iz savudrijskog podmorja.

Jedna od 11 tematskih cjelina nosi naziv “Hrvatsko pomorstvo” i posjetitelje uvodi u priču o plovidbi, pomorskim sukobima i ulozi Jadrana u ranom srednjem vijeku.

“…slavenski gusari, koji se skrivahu u luci Punta Salvore, naglo su napali istu lađicu”, zapisao je Ivan Đakon u svojoj “Venetskoj kronici” u 10. stoljeću.

Prema povijesnom zapisu, u svibnju 872. godine, kad su saracenski gusari s Krete napadali dalmatinske gradove, mletački dužd Urso Patricijak poslao je brod prema obalama Istre kako bi izviđao situaciju. Na području rta Savudrije, s kojeg se može nadzirati širok morski prostor, hrvatski su ratnici pripremili zasjedu. Mletački je brod zarobljen, a njegova posada stradala. Samo četiri godine poslije, 876., hrvatski su ratnici ponovno stigli na zapadnu obalu Istre. Prema izvorima, opljačkali su i poharali Rovinj, Novigrad, Umag i Sipar te nastavili prema Gradu u Italiji, gdje su ih zaustavili Mlečani pod vodstvom dužda.

Danas o tim burnim događajima ne svjedoče samo pisani izvori. Jedni od najzanimljivijih arheoloških tragova pronađeni su upravo u savudrijskom podmorju.

Tijekom hidroarheoloških istraživanja savudrijske luke 1995. godine, koja je vodio arheolog Zdenko Brusić, pronađene su dvije keramičke kuglaste posude, svojevrsne “keramičke bombice”, danas dio fundusa Muzeja grada Umaga.

Svaka od njih teži približno pola kilograma, a ispunjene su vapnom.

Njihova namjena nije sa sigurnošću utvrđena, no jedna od pretpostavki jest da su mogle služiti kao spremnici za zapaljivu smjesu poznatu kao grčka vatra. Riječ je o vrlo djelotvornom ratnom sredstvu koje se u bizantskom svijetu koristilo osobito u pomorskim sukobima. Smjesa je mogla sadržavati različite sastojke, među kojima se spominju nafta ili drugi naftni derivati, smola, sumpor i živo, odnosno negašeno vapno, a njezin je točan sastav ostao strogo čuvanom tajnom.

Grčka se vatra mogla koristiti protiv neprijateljskih brodova, a njezina je posebnost bila u tome što je mogla gorjeti i na vodi.

Pretpostavlja se da se zapaljiva smjesa mogla čuvati i prenositi u keramičkim posudama, zbog čega upravo savudrijski nalazi otvaraju zanimljivo pitanje o njihovoj mogućoj funkciji.

Zanimljivo je da se primjerci sličnih keramičkih posuda čuvaju i u drugim zbirkama, među ostalim i u Napulju, što otvara mogućnost šire uporabe ovakvih predmeta na Sredozemlju.

Uz keramičke “bombice” izložena je i manja amfora iz 9.-12. stoljeća, visoka do približno 45 centimetara. Kruškolika je, a na njezinoj su površini urezani

grafički motivi koji podsjećaju na grančice. Prema tipološkim i arheološkim pokazateljima, pripisuje se proizvodnji na istočnoj obali Jadrana, a služila je za transport vina.

Ovi predmeti posebno su vrijedni jer neposredno svjedoče o pomorskom životu ranog srednjeg vijeka – o plovidbi, trgovini i transportu, ali i o mogućim sukobima koji su se odvijali na Jadranu.

Moguća povezanost tih nalaza s događajem iz 872. godine posebno je intrigantna. Ne može se sa sigurnošću dokazati da su upravo te keramičke bombice korištene u zasjedi na mletački brod, no njihov pronalazak u savudrijskoj luci otvara zanimljivo pitanje o mogućoj vezi između arheoloških nalaza i događaja zabilježenih u povijesnim izvorima.

Dvije male keramičke posude tako postaju svojevrsni nijemi svjedoci vremena u kojem je Jadran bio prostor trgovine, plovidbe, susreta, ali i čestih pomorskih sukoba.

Gostovanje izložbe “Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku” u Muzeju grada Umaga stoga ima posebnu lokalnu vrijednost. Ona ne govori samo o hrvatskim ratnicima i ranosrednjovjekovnom društvu nego povezuje širu povijest Jadrana s arheološkom baštinom Umaga i Savudrije.

Nalazi iz savudrijskog podmorja pokazuju da se veliki povijesni događaji mogu čitati i kroz male, naizgled skromne predmete – sačuvane u moru više od tisuću godina.

Deni Tojčić, koji je izložbu postavio u suradnji s umaškim kolegama, kazao je da izložba predstavlja izgled i značaj ratnika iz vremena hrvatske narodne dinastije, dakle Hrvatske Kneževine i Hrvatskoga Kraljevstva, što je razdoblje od kraja 8. i početka 9. stoljeća sve do početka 12. stoljeća, kad na vlast u srednjovjekovnoj Hrvatskoj dolazi mađarska dinastija Arpadovića.

- Izložba u Umagu donosi više od 200 originalnih predmeta, arheoloških nalaza oružja i vojne opreme, ali i kamene skulpture na kojima se klasa ratnika bilježi imenom i likom. Uz originalne eksponate, na izložbi se nalaze mnoge rekonstrukcije oružja i vojne opreme koja se nije sačuvala, ali za čije postojanje i izgled znamo preko drugih svjedočanstava, povijesnih i likovnih izvora. Izložba ima i nekoliko multimedijalnih punktova na kojima se objašnjavaju prostor i vrijeme ranog srednjeg vijeka, ali i jednu multimedijalnu stanicu, na kojoj se prezentira proces izrade facijalne rekonstrukcije ratnika čiji su ostaci pronađeni na lokalitetu Ostrovica u blizini Bribira, u šibenskom zaleđu. Posjetiteljima je prezentiran i kontekst vremena ilustriranim pričama u formi stripa, a koje prate tematsko-kronološke cjeline i koje uvode posjetitelja u razgledavanje arheološkog materijala - naveo je Tojčić.

Dodao je da je izložba stvarana oko dvije godine jer su djelatnici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita uz izložbu radili i druge tekuće poslove. Također, za mnoge rekonstrukcije i multimedijalna rješenja trebalo je poprilično mnogo vremena i organizacije financiranja te organizacije izvedbe, pri čemu su se često oslanjali na vanjske stručnjake.

- Dijelovi muzejske zgrade u Splitu, gdje je planirana prvotna izložba, bili su u lošem stanju, pa je trebalo prirediti zidove, električne instalacije i sl. Na ideju ove izložbe ja kao kustos i moji suradnici iz muzeja (restauratori i konzervatori) došli smo smatrajući kako izložbeni dio muzeja treba osvježiti, a za to bismo priredili možda najatraktivniji materijal koji imamo, a to je ratnički, s obzirom na to da ratnici nisu bili samo stručnjaci za nasilje nego i imućna klasa koja se isticala bogatstvom i raskoši, pa su takve tragove ostavili i u arheološkoj baštini. Također, bližila se obljetnica 1100 godina od osnutka Hrvatskoga Kraljevstva, a što vremenski korespondira s ovim materijalom, ali i s temom jer, kad govorimo o političkom fenomenu ranog srednjeg vijeka, u njega nužno moramo uključiti ratnike budući da, kako sam naveo, nije samo riječ o ljudima koji su specijalizirani za ratovanje nego im upravo to ratovanje omogućuje da vladaju. Ratnik i vladar u tom su razdoblju neodvojivi. Naravno, cilj se sam po sebi nameće, da javnosti ispričamo priču o nastanku ranosrednjovjekovne hrvatske države, o ljudima koji su bitni za njen nastanak i njeno održavanje, ali i da atraktivnim materijalom populariziramo muzej i tako radimo na proširenju publike našeg muzeja - detaljno je objasnio kustos te nastavio:

- Kako je obljetnica 1100 godina od osnutka Hrvatskoga Kravljevstva i godina u kojoj naš muzej prolazi kroz energetsku obnovu zgrade, tako je ova izložba u matičnome muzeju postavljena malo ranije. Otvorena je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu 18. svibnja 2023., na Međunarodni dan muzeja i u sklopu obljetnice 130 godina postojanja tog muzeja.Trajala je do kraja 2024. godine, a u godini obnove našeg muzeja, ali i u godini velike nacionalne obljetnice, transformirali smo je u putujuću izložbu. Postavljena je tako 2025. godine prvo u Franjevačkome muzeju u Tomislavgradu, zatim u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, potom u Gradskome muzeju Nova Gradiška i naposljetku u Muzeju grada Umaga - Museo civico di Umago. Ovo je i posljednja stanica ove izložbe s obzirom na to da se u 2026. planira novi stalni postav Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika - Split, odakle potječe i velika većina eksponata - ispričao je.

- Inače, izložba je podijeljena u šest tematsko-kronoloških cjelina kako bi posjetitelj putem kronologije mogao pratiti važne etape hrvatskog ranosrednjovjekovlja, primjerice konačan pad jednog antičkog svijeta i sistema, dolazak novog naroda na naše prostore, potom i organizaciju državnosti, razvoj društva, a naposljetku i nestanak domaće dinastije. Tematski karakter izložba je dobila kako bi objasnila određene teme tog razdoblja, poput uloge i značenja kneza, zatim kralja i njegove pratnje, izgled ratnika u 9. stoljeću, narav srednjovjekovnih borbi, karakter i ulogu srednjovjekovnog ratnika, kao i važnost pomorskih bitaka.

- Građa su u prvom redu arheološki nalazi, ponajviše iz ranosrednjovjekovnih grobova, poput mačeva i ostruga, zatim nalazi kamene crkvene skulpture, poput dijelova oltarnih ograda na kojima se određeni pojedinci bilježe imenom i statusom, a ponekad i likovnim prikazom. Neki od nalaza su iz areala utvrđenja ili urbanog areala, poput bribirskog stremena ili pločice s prikazom ratnika, ali i iz podvodnih istraživanja, kao keramičke granate iz uvale Pijan. Originalne eksponate posudili su Arheološki muzej u Splitu, Arheološki muzej Zadar, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Karlovac, Muzej Cetinske krajine - Sinj, Muzej grada Kaštela, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Umaga - Museo civico di Umago te Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja Rijeka. Nacionalno blago RH po meni jednostavno uključuju svu prirodnu i kulturnu baštinu koja se nalazi na njenom teritoriju. Ja se bavim materijalnom baštinom, ali ne smatram da je takva baština vrednija od nematerijalne (kao što su jezik, običaji, glazba, folklor) ili prirodne (rijeke, mora, šume itd.). Smatram da bismo je trebali uživati, ali i uvijek razmišljati o tome da dolaze generacije i poslije nas kojima to naše blago treba ostaviti. Uloga ratnika u stvaranju svake države kroz povijest bila je krucijalna, pa tako i tijekom naše povijesti. Ovom izložbom pokazujemo da je uloga srednjovjekovnog ratnika bila krucijalna u stvaranju i održavanju jedne ideje koju i mi danas baštinimo, a to je hrvatska država, te da na tim temeljima baštinimo svoj identitet - rekao je na kraju Tojčić.