Iako su top liste najprodavanijih glazbenih albuma ili knjiga odraz masovnog ukusa i opće prihvaćenosti (ali i diktata industrije koja ih proizvodi i promovira), još u studentskim danima doživljavao sam ih i kao neku vrstu opreke "akademskoj" kanonizaciji vrijednosti s kojima smo se susretali na studiju književnosti, kad se djela posvećenih stranih, a pogotovo domaćih autora/ica nisu dovodila u pitanje, nego se uglavnom o njima pasivno slušalo na kolegijima. Takva usvojena (sa)znanja polagala su se na ispitima, uz tek rijetka dokoličarska sučeljavanja mišljenja s ekipom s faksa. Ono što se o knjigama danas može čitati po društvenim mrežama nekad je bilo predmet usmene komunikacije, ponekad i beskrajnih rasprava, prepucavanja o tome koliko je neka knjiga dobra ili manje dobra ili najčešće loša. No ta komunikacija uglavnom se vodila između blagoglagoljivih "stručnjaka", a današnji društveni mediji, mora im se priznati, doveli su ipak do demokratizacije iste, uključivanja i "nestručnog" čitateljskog puka. Istovremeno, praksa međusobnog lajkanja i praćenja (pogotovo kod samih autora) te podilaženja bez ikakve suvislije argumentacije narasla je do iritantnih razmjera, i moglo bi se reći da u vrijeme galopirajuće digitalizacije "anaything goes" iliti sve prolazi, posebno na Facebooku, tom zadnjem utočištu sve starijih generacija. Petkom na tabletu otvaram novo tjedno izdanje Booksellera (UK), uz američki Publisher's Weekly ili njemački Boersenverein, meni najzanimljivijeg izvora o temama iz svjetskog knjižnog biznisa, a za još bolju informiranost korisno je zaviriti i u slične francuske ili talijanske izvore te neizbježnu Statistu. Korisno je pratiti najnovije trendove koji se mogu iščitati iz top listi najprodavanijih knjiga koje Nielsen BookScan izvlači iz oko 6500 (!) prodajnih mjesta - lokalnih knjižara i onih na željezničkim postajama i aerodromima, online trgovina, robnih kuća i lanaca drogerija s multimedijskom ponudom i dr. Fascinira me to precizno mjerenje knjižnog tržišta, bilježenje do u najmanje pozitivne ili negativne promjene, i kako se na podlozi tih podataka mogu donositi zaključci i strategije za daljnje poslovne poteze, npr. izbor knjiga koje će se objavljivati i planiranja naklada. Trenutno se u UK osjeća nedostatak novog, većeg ovogodišnjeg hit izdanja poput prošlogodišnje autobiografije princa Harryja, pa iako su ukupne polugodišnje brojke u 2024. skoro pa identične onima iz 2023. (prihod 767,7 milijuna funti, 84 milijuna prodanih knjiga), ovogodišnji prihod trenutno ponajviše donose manje uspješnice koje se uglavnom zadržavaju u sredini top liste, uz prisutnost tzv. longsellera. Od noviteta u UK i SAD-u idu naslovi kao što su "The Burnout" Sophie Kinsella, "The Excange" Johna Grishama, "The Housemaid is Watching" Freide McFadden, "The Running Grave" Roberta Galbraitha, "Reckless" Lauren Roberts, "The Wrong Sister" Claire Douglas, "Murder on Lake Garda" Toma Hindlea, "A Death in Cornwall" Davida Silve ili "The Women" Kristin Hannah. Dio tih naslova sigurno će se uskoro prevesti i u Hrvatskoj, gdje jednako bilježimo nedostatak većih hitova, što je vidljivo na stranici toplistaknjiga.hr. Domaće uspješnice predvodi sjajno tempirana i prodavana slikovnica "Baby Lasagna i mačak Stipe" Igora Jurila i Marka Purišića, a vrlo dobro se prodaju i najnovije knjige domaćih autora/ica "Nada" Ante Tomića, "Sigurna kuća" Marine Vujčić, "Rat" Miljenka Jergovića, "Žigice" Jurice Pavičića... koje (uz "Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka, "Broda za Issu" Roberta Perišića ili uz već godinama odlično prodavanu "U malu je uša đava" Tisje Kljaković Braić) trenutno odlično kotiraju ne samo na TOP 20 hrvatske književnosti, nego se drže visoko (Tomić čak na vrhu!) i na zajedničkoj listi stranih i domaćih beletrističkih naslova. Da, lijepo je vidjeti domaću knjigu uz uspješnice Joa Nesboa, Elene Ferrante, Charlieja Mackesyja, Richarda Osmana, Gabriela Garcíe Márqueza, Georgea R.R. Martina, J.K. Rowling, Colleen Hoover, Kristin Hannah, Tillie Cole, Jeffa Kinneyja, Dava Pilkeyja i drugih, ali još je premali broj domaćih autora/ica čiji je prodajni potencijal barem 2000 primjeraka po knjizi ili veći. Utoliko je prodaja kniga većine domaćih autora nalik organskom reachu na Facebooku... možete imati desetak tisuća fanova i više, no vaša neplaćena objava dosegnut će tek njih parstotinjak.