Moj anđeo crnih krila: Ubijaju bez kajanja, kradu sa strašću

Krug knjiga
Ono što počinje kao roman ceste pun grubih scena, a za to vrijeme i grubih opisa seksa, nastavit će se kao posesivna ljubavna priča u duhu Bonnie i Clydea
Vidi originalni članak

Noir klasik iz 1953. godine ekraniziran 1990. kao “Il gèle en enfer” u režiji Jean-Pierrea Mockya dinamična je i prljava priča o kriminalu i nekonvencionalnoj ljubavi koja će svojim čitateljima ponuditi više od plitke zabave. Unatoč tome što likovi robuju nekim klišejima kriminalističkog/noir žanra, Chaze im uspijeva udahnuti dubine i precizno ih smjestiti u kontekst socijalno podijeljene Amerike ranih pedesetih. Čitateljima koji ustraju do kraja (a roman se čita u jednom sjedenju), završetak će doći kao veliko iznenađenje, s protagonistom koji će više biti uronjen u egzistencijalnu tjeskobu, nego što će imati poriv bježati od policije. Roman “Moj anđeo crnih krila” inicijalno je tiskao nekoć slavni izdavač Gold Medal Books, čija su džepna izdanja tvrdo kuhane fikcije pedesetih ciljala isključivo mušku publiku, a prodavala su se u svim mogućim trgovinama za 35 centi, s kičastim naslovnicama koje su obećavale brzu zabavu. Knjige su za protagoniste imale bezbrižne muškarce na rubu zakona, čiji su ideali bili brz život s puno novca, pa makar i ukradenog, i fatalno zgodne i nepredvidive žene koje se nisu odvajale od svojih malih pištolja koje su znale naprasno upotrijebiti. Ovakvih knjiga, kolokvijalno rečeno, bilo je na bacanje, no ova je zbog svoga kompleksnijeg narativa stekla kultni status, nakon što je godinama bila izgubljena i zaboravljena. Ima ovdje nasilja, grubog udaranja koje bi danas naišlo na svaku osudu, ubojstava bez trunke kajanja, sirovog štovanja novca kao jedinog životnog ideala, ali i suptilnog cinizma usmjerenog prema sitnim malograđanskim životima, posluhu običnog čovjeka kojeg je zarobila zajednica kojoj pripada.

Između redaka iščitava se i moralno urušena klima postratnog vremena, dojam da dobrota i rad u korist društva i zajednice nemaju većeg smisla, dok se na pijedestal stavljaju vlastite potrebe i vlastiti probitak. Chaze će navesti čitatelja da se zapita bi li tako izgledao njegov život da doista odluči živjeti po vlastitim pravilima. Autor radnju gradi kao roman ceste. Likovi su neprestano u pokretu, balansirajući između međusobne želje da jedno drugo nadmudre i grandioznog plana da opljačkaju blindirani kombi koji prevozi velike količine novca. Glavni protagonist je Tim Sunblade, bivša zatvorska ptičica i muškarac željan akcije. Virginia je mlada plavuša ljubičastih očiju i ubojito dobrih nogu, koja ima podjednaku strast prema ukradenom novcu i brzim automobilima, a put joj se presretne sa Sunbladeovim kad on u hotelu naruči prostitutku za 10 dolara, a pojavi se ona (prema njegovim riječima, puno vrjednija od tih 10 dolara). Virginia je zapravo call girl, ili na hrvatskom kolgerla, koja se uvalila u nevolju i s Timom se daje u bijeg. Ono što počinje kao roman ceste pun grubih scena, a za to vrijeme i grubih opisa seksa, nastavit će se kao posesivna ljubavna priča u duhu Bonnie i Clydea. Chaze svoje čitatelje vodi u snobovski i elitni dio New Orleansa, kao i u skromna predgrađa Denvera u kojima živi radnička klasa. Ono zbog čega će današnji čitatelj biti začuđen je to kako ovi likovi jednostavno čine zločine, koliko često iracionalno reagiraju (primjerice, ubit će policajca samo zato što ih je zaustavio) i koliko zapravo uživaju u svome statusu kriminalaca i društvenih izopćenika. S obzirom na to da je autor prošao iskustvo Drugog svjetskog rata, nije suviše neobično što je stvorio baš ovakve, impulzivne i moralno iskvarene likove, koji nisu zainteresirani za društvene norme bilo koje vrste.

Posjeti Express