Veliko slavlje Istre, koja je ishodište i mikrokozmos Sajma knjige u Istri, označilo je zadnji sajamski dan jubilarnog izdanja. Ovogodišnji slavljenički 30. Sa(n)jam knjige u Istri  - Pulski festival knjiga i autora, koji je uz temu Mikrokozmos održan od 29. studenog do 8. prosinca - u nedjelju navečer su istarskom kantom pred brojnom publikom ispratili kantaduri, a oni „pjevaju srcem“.

Pjevalo se na „tanko i debelo“ u Crvenom salonu na predstavljanju važnog audio-vizualnog projekta „Kantaduri“ Edija Cukerića, Mauricia Ferlina i Danielea Pernića, koji je rezultat njihovog višegodišnjeg istraživanja. „Kantaduri“ arhiviraju i dokumentiraju 53 tradicijske pjesme na dva CD-a, i donose više od četiri sata dokumentarnog video zapisa uz dodatne 44 pjesme na 2 DVD-a. Kapitalan je to dokument koji čuva nematerijalnu baštinu Istre i predstavlja preko 150 kantadura iz cijele Istre. Jedan dio ovog važnog baštinskog dokumenta čine snimke kantadura iz Arhiva Radio Pule 'Renato Pernić', a druga je nastala na temelju terenskog rada. Cijeli projekt, koji kako ističe Mauro Ferlin čuva „svijet koji nestaje“, posvećen je glazbenom uredniku Radio Pule Renatu Perniću i ton-majstoru Branimiru Paiću, koji su po selima Istre desetljećima snimali istarske svirce i kantadure.

„Kantadure“ su pred brojnom publikom u fantastičnoj, jako emotivno atmosferi, uz autore predstavili kantadur i voditelj Noel Šuran, te kantaduri Zoran Karlić, Dean Kliman, Josip Galant, Marija Kranjčić i Milan Kranjčić.

„Plemenitost istarske baštine nas stvarno obvezuje“, poručio je prof. Ivan Matejčić, višestruko nagrađivani povjesničar umjetnosti, konzervator, intelektualac, sveučilišni profesor, zapravo „Mens Acris in Corpore Commodo“. Upravo je to i naslov studije koju su u čast njegova 70. rođendana objavili njegovi učenici. Prof. Matejčić, koji će u utorak u Poreču dobiti nagradu Istarske županije "Krasna zemljo" za životni rad u kulturi, između ostalog, najzaslužniji je za upisivanje Eufrazijeve bazilike na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Osobno mu je to najdraži projekt, za kojeg kaže:„Eufrazijana se sama upisala na UNESCO-ovu listu. To je najbolje sačuvani ranokršćanski spomenik na svijetu.“

„Spomenicima se ne može administrirati, njih treba istraživati. Konzervatori donose odluke o postupanju“, kazao je prof. Matejčić, koji je na primjeru rimske Pule objasnio kako smo izgubili kulturni krajolik u Istri, te istaknuo: „Naš Notre-Dame su naši gradići na istarskim brežuljcima. Izgubili smo ih u urbanizaciji.“

„Istru nam valja sačuvati“ riječi su iz eseja Nade Gašić u kojem prebire po sjećanjima na razgovor koji je prije dvadesetak godina vodila s Ćićom Senjanovićem nakon što se vratio iz Pule poslije svog prvog gostovanja na Sajmu knjige u Istri. U toj je priči i „izvjesna Magda, koja je od pulskog Sajma učinila svjetsku feštu“, a Nada Gašić ističe i da „danas na hrvatskoj i regionalnoj literarnoj sceni, pisca ne pitaju koliko ima štampanih knjiga nego koliko je puta bio na Sajmu.“ Esej su nadahnuto interpretirali autorica i glumac, glazbenik i pjesnik Nikša Kušelj, koji je sve potvrdio i pjesmom „Kuća puna naroda“. Bilo je to u Histrokozmosovom programu La gente di frontiera koji je ugostio slavnog konavoskog vinara Vlaha Ivaniša i istarskog predstavnika Danijela Kraljevića (Cuj), a čaše su ukrstila njihova vina Plausus i Teran.

„Ovo će se sigurno ponoviti, a ako se ponovi bez nas, tek će tada biti pravo“, zaključio je Vlaho Bogišić uz kojeg je vidno dirnut bio i konavoski vinar Mato Strujić koji je „1992. u Puli dobio svoj novi identitet“. Sve skupa emotivna završnica programa „Konavle - zemlja gost.“.

„Freske su postale prozor kroz koji gledate u svijet, za svijetom. One su polazište za imaginativni svijet koji me jedino zanima“, kazao je o svojoj novoj knjizi „Istarska freskočašća I.“ (Ibis grafika) Igor Grbić na predstavljanju u Histrokozmosovom programu Istra ispod kore. Jagor Bučar , autor pogovora knjige, naglasio je da je Grbić napisao „opsežni kompendij iz imaginacije.“ Aljoša Pužar rekao je da Grbićeva knjiga sažima brojne žanrovske obzore, između ostalog ima putopisne, poetske, filozofske, ikonografske odrednice, te naglasio i da je prekasno opremljena. Na tome je autor posebno zahvalio svom bratu Saši Grbiću, koji je dizajner ovitka i autor vizualnih intervencija u knjizi.

Portrete Istre, Jadrana, Mediterana oslikali su u Istri ispod kore Egidio Ivetić, profesor povijesti Mediterana na Sveučilištu u Padovi, povjesničar Maurizio Levak s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile i voditelj programa, antropolog Andrea Matošević. Levak je govorio o važnosti morskih puteva tijekom povijesti na Jadranu i Mediteranu, a Egidio Ivetić je istaknuo: „Sve moderno i europsko se bazira na Mediteranu“. Ukazao na četiri dimenzije Mediterana: fizički, politički, simboličko-kulturni i povijesni Mediteran, te napomenuo: „Mediteran je fragmentaran svijet u kojem treba tražiti ono što ti nedostaje, ono što ti je potrebno za život i to te dovodi u dodir s drugima“, objasnio je Ivetić, a kao jednu od definicija koje opsuju Mediteran izdvojio onu prema kojem je to niz mikrokozmosa koji tvore jedna oblak.

Uz temu Mikrokozmos od 29. studenog do 8. prosinca 30. Sa(n)jam knjige u Istri - Pulski festival knjiga i autora ugostio je više od 120 autora iz cijelog svijeta u više od stotinu programa, a Sajam je imao oko 60 tisuća posjeta.

U prodajnom dijelu bilo je izloženo oko 30 tisuća naslova više od 300 nakladnika iz Hrvatske i inozemstva, a jučer je objavljena i top lista najtraženijih naslova. To su: „Poslovice o iću i piću“ Franka Lukeža, priredila Petra Lukež (Hrvatska sveučilišna naklada), „Pamtim kao da je bilo danas“ Bore Kontića i Seje Sexona (Buybook), „Nada“ Ante Tomića (Hena com), „Slavenska mitologija“, priredio Marko Šilobod (Harša), „Umijeće postajanja čovjekom“ Roba Riemena (TIM pres), „Bečki roman“ Dragana Velikića  (Meandar Media).