"Nitko nikada glazbu starih Grka nije uhvatio niti za glavu niti za rep, niti bude, to je ludost", rekao je 1932. muzikolog Wilfrid Perrett citirajući jednog profesora klasične filologije.

I zaista, ostala je enigma. Zna se da je glazba pratila radove Homera, Sapfo, pjesnika i tragičara, pa i kor tijekom izvedbi. Bilo je tu i plesa. U povijesnim tekstovima detaljno se piše o notama, ljestvicama i instrumentima. Lira i aulos (prethodnik oboe) stalno se spominju.

Usprkos, činilo se, brdu informacija, samu glazbu nitko nikada nije uspio reproducirati. Možda je to jer su podaci bili nepotpuni, ljestvice drugačije negoli današnje i nije bilo početne točke s koje krenuti. Antička grčka glazba proglašena je izgubljenom umjetnošću, piše IFLScience.

No, projekt pokrenut 2013. generirao je nevjerojatne uvide u to kako su stari Grci radili glazbu, i još važnije, kako je zvučala. Posebno je tome pripomoglo što su etnolozi i etnomuzikolozi uspješno rekonstruirali nekoliko glazbala koja sada zvuče kako su zvučala "tada".

Ritmovi i metrika su derivirani iz poezije, a temelje se na dužini sloga riječi koji onda stvaraju kratke ili duge tonove. Sam tempo, smatra se, nije bio fiksiran i imao je veze s time o kakvom je djelu riječ.

O melodiji i harmoniji su pisali Platon, Aristotel i Aristides (i to su samo neki), i neki su fragmenti "s notama" pronađeni u Firenci još u 16 stoljeću. Međutim to nije bilo dovoljno da si muzikolozi zamisle i ilustriraju zvuk.

Od 16. stoljeća do sada skupljeno je oko 60 fragmenata, što na papiru što na kamenu. Kompilirani su, prepisani i interpretirani.

Najraniji notni zapis sadrži dio iz Euripidove tragedije Orest iz 408. prije Krista. Bila je problematična za interpretaciju i zvučala gotovo vanzemaljski jer barata "četvrtinama" tonova, dok je zapadnjačko uho naučeno na cijele ili polovične tonove - ovo doživljavamo kao da netko stalno "falša".

No starogrčko je lamentiranje, čini se, zaista zvučalo vrlo slično ovome što možete čuti, a odsvirano je 2017. godine na Oxfordu. Kažu da klasična glazba počinje s gregorijanskim koralima, no i ovo pripada temeljima zapadne civilizacije.