Ovih dana završen je 1. stručni skup Narodnog sveučilišta Dubrava „KAZALIŠNA PUBLIKA/ PROJEKT ASSET“ koji je organiziran kao uvod u trinaestu manifestaciju Noći kazališta i održao se putem virtualne platforme, u Kulturnom centru, Narodnog sveučilišta Dubrava u Zagrebu, s temom razvoja kazališne publike. Također je predstavljena publikacija s rezultatima istraživanja nastalim kroz projekt ASSET, proveden uz podršku programa Kreativna Europa, u glavnim gradovima sljedećih zemalja: Češka, Austrija, Hrvatska, Bugarska i Finska. Dvije godine radilo se na projektu pod vodstvom glavnog organizatora - Odjel za umjetnički menadžment pri DAMU u Pragu. Partneri na projektu  bili su: The Audience Agency (Ujedinjeno Kraljevstvo), Institut za umjetnost i kazalište (Češka), IG Kultur Österreich (Austrija), Arts Project Foundation (Bugarska), Metropolia University (Finska) i Narodno sveučilište Dubrava (Hrvatska) koje je postalo lider u Hrvatskoj u sektoru participativnih kulturnih praksi i neformalnog obrazovanja u kulturi. Dječje kazalište Dubrava, kao druga ustrojstvena jedinica Narodnog sveučilišta Dubrava osnivač je i glavni koordinator Europske noći kazališta u Hrvatskoj gdje je ova manifestacija i započela. 

Projekt ASSET završio je s provedenim istraživanjima objedinjenim u publikaciji prvi puta prezentiranim u Hrvatskoj s ciljem da se predstave stečene spoznaje i rezultati kroz provedena istraživanja, kako bi zajedničkim naporima pomogli svima u kompleksnom radu s publikom i razvojem publike. Kao jedan od prvih međunarodnih projekata takve vrste, ASSET - Public Segmentation System u Europskim kazalištima - pokazao je koliko je temeljno i važno kazalište u našem društvu i koliko ga njegova publika cijeni. Prikazuje i kako kazališna publika odražava društva iz kojih dolaze. Projekt ASSET nadilazi pretpostavke te daje bolje razumijevanje prirode sadašnjeg i potencijalnog budućeg razvoja kazališne publike.

Zaključak i benefiti nakon provedenog ASSET projekta predstavljeni su u više mogućih koraka koji uključuju; širenje unutar zemalja kako bi se postigla šira suradnja među kazalištima, razvoj i povezivanje s drugim umjetničkim oblicima unutar i izvan izvedbenih umjetnosti, integracija i razvoj novih istraživanja kako bi se bolje razumio utjecaj pandemije COVID-19 i njezin učinak na kazališnu publiku, razvoj noći Europskog kazališta kako bi postala u novom obliku bliska s radom ostalih kulturnih sektora, popratni istraživački projekti u drugim zemljama, kako bi se steklo bolje razumijevanje kazališne publike na europskoj razini, te rad s drugim mrežama na dijeljenju i proširenju spoznaja iz projekta ASSET.

U panelu na temu budućnosti razvoja publike u Hrvatskoj, kao i gorućoj temi mijenja li pandemija našu publiku zauvijek zaključeno je da je potrebna pozitivna borba za publiku i to posebno najmlađu publiku, publiku u nastajanju kako bi kazalište i dalje ostalo esencijalna potreba ljudi. Digitalizacija postaje i ostaje kao dodatna mogućnost da se proširi kazališno djelovanje, te stvaranje novih navika kod mlađih generacija poput generacija Z i Alpha koje se navikavaju na konzumaciju kulturnih sadržaja online. No uz korištenje novih tehnologija ostaje nezamjenjiv rad s publikom uživo. Potrebno je slušati publiku, komunicirati s publikom, tražiti povratnu informaciju te usvajati nove načine komuniciranja istaknuto je. 

Kao tema sljedećeg skupa svakako nameće se otvorena diskusija i pitanje postoje li ljudski resursi ili se tek planiraju obrazovati osobe pa potom zapošljavati na poslovima razvoja publike u budućnosti u Hrvatskoj? Pitanje iznad ovog pitanja jest postoji li razumijevanje barem u ključnim kazališnim kućama da rad na razvoju publike osigurava budućnost kazalištu te da njezin opstanak nije moguć bez živog kontakta s publikom.

Narodno sveučilište Dubrava, najveće je kulturno središte u Hrvatskoj. U svom 63. godišnjem postojanju, Narodno sveučilište Dubrava postalo je lider u sektoru participativnih kulturnih praksi i neformalnog obrazovanja u kulturi. Kulturni centar Dubrava, u sklopu Narodnog sveučilišta, provodi niz tečajeva, predavanja, radionica, izložbi, koncerata i performansa iz različitih područja umjetnosti. 

Dječje kazalište Dubrava, kao druga ustrojstvena jedinica Narodnog sveučilišta u posljednjih 66 godina održava kazališne predstave za mladu publiku, s prosjekom od 5 premijernih predstava godišnje, te je osnivač i glavni koordinator Europske noći kazališta u Hrvatskoj gdje je ova manifestacija i započela. Projekt Europska noć kazališta jednodnevna je manifestacija posvećena scenskim i izvedbenim umjetnostima. Noć je to kada kazališta i kulturne ustanove predstavljaju svoje programe, predstave, premijerne izvedbe, gostovanja, rad kazališnih družina bez vlastitog prostora, ali i ostvarenje programa u prostorima koji nemaju svoju produkciju.
Razgovarali smo s ravnateljem, Narodnog sveučilišta Dubrava, Željkom Šturlićem, koji je najavio da će na kazališnim daskama 20. studenog ponovno biti održani brojni programi kazališnog i manifestacijskog, ne kazališnog tipa, a svi će biti u znaku Noći kazališta. Upravo je čar ove manifestacije da i u najmanje sredine gdje inače stanovnici nemaju priliku pogledati predstavu ili neki program pripremljen samo za njih, dobiju priliku za svoj odmak od stvarnosti.

Noć kazališta prvi je puta održana 2008., kada su u njoj sudjelovali samo Dječje kazalište Dubrava i Šibensko kazalište, a već iduće je godine ona postala vrlo važan subjekt u razvoju publike, kazališta i kazališnog svijeta. Nema projekta u kulturi koji može uspjeti na nacionalnom nivou bez snage zajedništva i neumorne energije pokretača, pojedinaca. Noć kazališta započela je kao jednodnevna javna manifestacija koja se održava jednom godišnje, treće subote u studenome, a u međuvremenu je prerasla u vikend događanje s više dana posvećenih scenskim umjetnostima. Danas je Noć kazališta najvidljivija i najznačajnija manifestacija u području kazališne umjetnosti koja njeguje neselektivno uključivanje sudionika i iznimnu otvorenost svim izvedbenim formama i oblicima. 

Cilj manifestacije ističe ravnatelj Željko Šturlić, je od samih početaka isti, a to je podići vidljivost izvedbenih umjetnosti i raditi na razvoju kazališne publike svih dobnih skupina, a obuhvaća javne ustanove i nezavisne izvedbene družine, te pokriva sve grane izvedbenih umjetnosti - od drame, opere, baleta, mjuzikla do suvremenog plesa i performansa s velikim naglaskom na promišljanje i koncipiranje interaktivnih popratnih sadržaja za aktivno uključivanje građana. Povezivanjem javnih i privatnih kazališta, nezavisnih kazališnih družina, amaterskih kazališta i družina, te drugih javnih i privatnih ustanova koje ih ugošćuju, kao i programom koji nije centraliziran u gradovima već se odvija svugdje gdje za to postoje minimalni uvjeti, Noć kazališta pokazuje da kazalište još uvijek ima snažnu društvenu ulogu i komunikacijsku snagu.

Hrvatska kazališta i ustanove u kulturi s izvedbenim programima u Hrvatskoj, unatoč izazovnim uvjetima za održavanje i organiziranje kazališne djelatnosti, imaju zaista puno za pokazati, prilagodljivi su te ove godine sudjeluju s čak 61 programom u 41 mjestu diljem lijepe naše. Većina programa će se izvesti uživo za publiku u rasponu od kazališnih predstava za najmlađe do ozbiljnih predstava za starije sugrađane uz široku paletu naslova, od komedija do suvremenih dramskih tekstova i suvremenih plesnih izvedbi.

I ove godine u manifestaciji sudjeluju od nacionalnih do amaterskih skupina i družina, primjerice HNK u Osijeku, Splitu, Šibeniku, Varaždinu i Zadru, te INK Pula, pa velik broj javnih gradskih kazališta, nezavisnih kazališta, kulturno-umjetničkih društva, amaterskih družina i kazališta, ali i unatoč otegotnim okolnostima i udaljenosti od kulturnih središta, Noći kazališta ponovo su se priključila i dva otoka Šolta i Hvar, a po prvi puta u manifestaciju se priključio i Oklaj.  
Paralelno s Noći kazališta razvijala se i Europska noć kazališta, koja se pod nazivom European Theatre Night održava u zemljama Europske unije i izvan nje.  Ove godine u manifestaciji Noći kazališta 2021 programi se paralelno odvijaju i u Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Bugarskoj, kao i kod naših susjeda, u BiH.

Budućnost djelovanja u kulturi je u sinergiji s budućim razvojem nove generacije publike, a samo ju djelatnici u kulturi mogu razvijati paralelno s razvojem svojih ustanova i programa kako bi nove generacije bile potrebite kulturnog sadržaja u svim izvedbenim djelatnostima.