Prošlog prosinca Hrvatsko biblijsko društvo predstavilo je novi prijevod Svetog pisma, na kojem je više stručnjaka radilo gotovo 20 godina. Riječ je o prijevodu Biblije suvremenijim leksikom, što je dio teologa i zamjerio ovom izdanju. Ipak, nova Biblija pronašla je put do čitatelja, do ljeta je rasprodana, pa je iz tiska već izašlo dotisnuto izdanje. U povodu toga razgovaramo s tajnikom Hrvatskog biblijskog društva u Zagrebu Damirom Lipovšekom.

Express: Krajem prošle godine Hrvatsko biblijsko društvo objavilo je novi prijevod Svetog pisma. Rad na njemu trajao je više od 20 godina. Kako danas gledate na taj opsežni zadatak?

Bila je to velika avantura i nismo znali što nas sve očekuje. Mogu vam otvoreno reći da za to nismo bili spremni. Ne u smislu pripreme: mi smo točno znali što želimo, znali smo kako ćemo to organizirati, imali smo sav ‘know how’ kako to provesti. No u praksi se pokazalo tisuću problema zato što smo željeli zaći iz sheme. Kod nas, naime, ima mnogo različitih prijevoda, ali svi su ostajali u istoj shemi, prevodilo se onako kako se oduvijek prevodilo. Mi smo htjeli nešto drugo: htjeli smo da prevodioci uzmu izvorni tekst i da ga prevedu onako kako je napisan te da ga prevedu tako da se prijevod razumije. To nje za sve nas bio mali šok jer smo shvatili da se sve mora iznova provjeriti.

Express: Interes je očigledno velik. Ovog ljeta objavili ste kako je prvo izdanje rasprodano te da idete u dotisak. Kakve su reakcije čitatelja, vjernika?

Velik je interes i imamo mnoge vrlo povoljne reakcije. Sigurni smo da je ovo izdanje bilo potrebno i da ga mnogi rado čitaju. Imamo, naravno, i negativnih reakcija jer ljudi često odbijaju nešto novo. To je posve prirodno. Stariji vjernici su zbunjeni, oni su odrasli uz postojeće prijevode, njih su memorirali, s njima su se saživjeli. No mi se i njima obraćamo. Novi prijevod nudi njima već poznate stvari, ali u drugom ruhu. Možda je stari prijevod sakrio neke aspekte poruke, možda ih novi bolje otkriva? Ne želimo stare vjernike učiniti biblijski nepismenima, neka ostanu vjerni starim prijevodima, ali to ne znači da im novi prijevod nema što reći. Naravno, mladima će novi prijevod biti lakše razumljiv i na njih računamo na poseban način.

Express: Tko je sve sudjelovao u prijevodu i koje su glavne značajke ovog prijevoda?

U prijevodu je sudjelovalo 26 vrhunskih hrvatskih biblijskih i jezičnih stručnjaka. Oni su svi doktori znanosti i u pravilu su predavači na fakultetima. Ističem da su sudjelovale i dvije prevoditeljice, i to je prvi put u našoj povijesti da su i žene prevodile Bibliju. Značajke prijevoda bile su unaprijed određene i svima dane do znanja: jezik mora biti suvremen i razumljiv svim čitateljima. Ne znam zašto bismo prevodili na neki mrtav jezik. Ne želimo mrtve čitatelje nego žive.

Express: U prijevodu se izbjegava imperfekt, smanjuje se uporaba aorista te se daje prednost perfektu u skladu s govornom praksom suvremenog standardnog jezika. Je li cilj takvog prijevoda bio privlačenje mlađe generacije vjernika i onih koji žele čitati Bibliju?

Obnavljanje jezika je nužnost. Prijevodi vam uvijek zastarijevaju. Svaki naraštaj ima svoj jezik i živi u nekom svojem duhu vremena, koji će biti čudan idućim generacijama. Radijski program danas zvuči drukčije nego prije rata, televizijski Dnevnik vodi se drukčije nego u komunizmu. Sudske presude danas se pišu drukčije nego ‘70-ih, poslovni dopisi nisu isti danas kao i ‘30-ih, ljudi danas razgovaraju drukčije nego prije sto godina. U Hrvatskoj postoje, međutim, ljudi koji smatraju da stil biblijskih prijevoda mora uvijek biti isti, ali to je pogrešno. Sveti Ćiril i Metod u 9. stoljeću preveli su prvu Bibliju za Slavene na jezik koji su poznavali i govorili; Sveti Jeronim preveo je u 5. stoljeću Bibliju na latinski, koji su zvali vulgarnim – vulgus na latinskom znači ‘narod’, to je bio jezik za narod. Svi su prevoditelji Bibliju u povijesti prevodili za svoje suvremenika na jezik koji svi govore i razumiju. I mi smo se uklopili u tu tradiciju.

Express: Kakav je karakter ove Biblije?

Ideja je da je uzmete i čitate. Kod nas mnoge kuće imaju Bibliju, ali drže je na polici i nikad je ne uzimaju u ruku, osim ako svećenik ne dođe na blagoslov stana pa je stave na stol. Biblija se veže za vjeronauk i propovijedi, kao da bi to bio samo izvor nekih propisa i strogosti. Biblija je, međutim, zbirka mnogih knjiga koje su veoma raznovrsne. U njoj imate mnogo poezije, nekad i ljubavne, zatim raznih mudrih izreka i filozofskih razmatranja, pa povijesnih kronika, čak i pravih romantičnih romana. Biblija je riznica stare književnosti koja može suvremenom čitatelju dati veoma mnogo, samo ako se upusti u čitanje. Naši kritičari kažu da su usporedili ovaj ili onaj ulomak Biblije i da im se ne sviđa novi prijevod, ali to nisu čitatelji Biblije. Oni čitaju uvijek iste ulomke koje ionako znaju napamet, a to nije čitatelj Biblije. Čitatelj Biblije otputit će se u nepoznate predjele i otvorit će se Božjoj riječi.

Express: Kako gledate na kritike da se suvremenijim prijevodom izgubio “duh” Biblije?

Kod nas je bila nepovoljna situacija s prijevodima Biblije zato što je u komunizmu Crkva i vjera bila zanemarivana, pa i proganjana. U socijalizmu Crkva nije imala financijskih i društvenih mogućnosti proizvesti novi prijevod Biblije. Zato, kad se 1960-ih cenzura smanjila, Crkva je priredila prijevod Biblije, koji je bio vrlo lijep i vrijedan, ali zbog teških okolnosti bio je priređen na temelju starijih prijevoda. Ta je Biblija izašla 1968. i ima je svaka kuća u Hrvatskoj, to je Biblija koju ljudi poznaju i na koju su se naviknuli. Nažalost, već se 1971. situacija u državi pokvarila, a godine krize kulminirale su Domovinskim ratom, u kojem smo izborili neovisnost. Ništa od toga nije pogodovalo izradi novog prijevoda Biblije, za čim je cijelo vrijeme bila potreba. Kad ljudi govore o duhu Biblije, zapravo govore o duhu starog prijevoda, koji je dobar i vrijedan, ali ipak pripada nekom prošlom vremenu.

Express: Kakvi su planovi, i što se tiče ove Biblije i što se tiče novih projekata Hrvatskog biblijskog društva?

Prevođenje Biblije nije nikad završeno, kako se kod nas pogrešno smatra. Naše je stanovište da postoje veoma lijepi i vrijedni prijevodi Biblije na hrvatski, koji su povijesni, a s tim je u skladu i naše shvaćanje da će i naš prijevod zastarjeti. Na prvome mjestu sad nam je ispravljanje jednostavnih pogrešaka i tipfelera, čime se bavimo svakodnevno – samo je autor Biblije bezgrešan, a mi smo svi ostali podložni raznim propustima. Zatim ćemo pristupiti reviziji ovog prijevoda, da se ozbiljno pristupi njegovoj analizi, i da se otklone veće greške ako se uoče. A na kraju taj će se prijevod skloniti s povijesne pozornice i ustupiti mjesto novom prijevodu, koji će načiniti neki mladi i sposobni ljudi.