Pošto je inspiraciju za svoje osebujne radove nalazio u drevnim civilizacijama, arhitekta i kipara Bogdana Bogdanovića nikad se nije moglo promatrati unutar socijalističkog modernizma, mada je isti vrlo dobro shvaćao.

Djela je još onda, pionirski, vizionarski, izvodio sa specifičnim poštovanjem spram okoliša, surađujući pritom s kalafatima, kamenorescima, pregaocima i zanatlijama. O svojim je izvorima i nadahnućima ostavio i brojne zapise, koji svakako olakšavaju tumačenje njegovog bogatog definitivno transcnacionalnog nasljeđa, koje se stalno nanovo razotkriva. Jedan od načina je i izložba “Bogdan Bogdanović – Ukleti neimar”, koja po konceptu vrsnog poznavatelja ovoga umjetnika Ivana Ristića u fokus stavlja Bogdanovićevu sintagmu ‘antropologija sjećanja’ i kroz nju omogućuje uvid u kompleksni opus ovoga stvaratelja.

On je bio, istina, primarno arhitekt, i kako je spomenuto pisac, ali i kaligraf, etimolog, kipar, sveučilišni profesor, urbanolog, političar i još mnogo toga. Drugim riječima, osim likovne prezentacije lika i djela Bogdana Bogdanovića u onom segmentu njegovih aktivnosti koji je najpoznatiji, a to su njegova spomen-obilježja, ova je izložba namijenjena prezentaciji Bogdanovića kao filozofa arhitekture i kao pisca.

‘Ukleti neimar’ obišao je već Zagreb, Split, Pulu, Vukovar, Osijek..., a uspjeh mu je osigurao da putuje i dalje, ovaj put do Dubrovnika, gdje se najreprezentativniji dijelovi opusa ovoga velikog arhitekta mogu razgledati u Galeriji Dulčić Masle Pulitikado 6. ožujka.

Izložba je rezultat suradnje Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, Centra za arhitekturu iz Beča, odakle su odabrani materijali postava izložbe, potom Gliptoteke Zagreb i Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) također iz Zagreba.