Luk u srednjem vijeku: S njime se plaćala renta i darivalo

Thinkstock
Luk se od davnina smatrao namirnicom za bogove, a često je puta bio i lijek. Otkrijte kako su ga cijenili kroz povijest
Vidi originalni članak

Unatoč suzama koje lijemo dok ga čistimo, luk je jedno od najštovanijih i najukusnijih povrća čije su zdravstvene dobrobiti višestruko dokazane. Luk spada među najstarije povrtlarske kulture, a iako se koristi od davnina nije posve jasno tko ga je i kada prvi puta kultivizirao. Općenito, smatra se kako najvjerojatnije potječe iz Azije i Bliskog Istoka, a uzgaja se preko 5000 godina što su dokazali njegovi ostaci u brojnim nastambama iz brončanog doba.

U Egiptu se luk već naveliko uzgajao 3000 godina pr.Kr., a to je povrće imalo značajnu ulogu u prehrani, no i kao simbol obožavanja. Navodno su se radnici koji su izgađivali egipatske piramide isplaćivali u luku, a drevni su se Egipćani divili glavici luka, vjerujući kako njeni koncentriči krugovi i sferična forma predstavljaju vječni život. Zbog toga ih se koristilo i kao dio drevnih pogreba - tragovi luka pronađeni su u očnim dupljama faraona Ramzesa IV. Također, i Tutankamon je tražio da mu u grobnicu stave luk kako bi se mogao s njime poslužiti u zagrobnom životu.

Za razliku od Egipćana, antički su Grci više koristili luk zbog njegovih zdravstvenih dobrobiti. Vjerovalo se kako on donosi ravnotežu u krvi, a sportaši su ga konzumirali u velikim količinama. Po uzoru na njih i rimski su gladijatori lukom mazali svoje mišiće kako bi dodatno otvrdnuli.

U Srednjem vijeku luk se definitivno smatralo superhranom, toliko ga se cijenilo da su ljudi plaćali stanarinu glavicama luka, a često ga se i darivalo u posebnim prigodama - kao što danas nosimo za poklon vino, čokoladu i kavu. U 16. stoljeću liječnici su službeno pripisivali terapiju lukom za liječenje neplodnosti - od toga da ga se trebalo jesti u većim količinama, do savjeta ženama da ga trljaju na trbuh.

Indijanci su u Americi koristili divlji luk na različite načine, no prvi kultivizirani primjerak tog povrća donijeli su osvajači sa zapada. Indijanci su od luka radili sirup, s njime su bojali, liječili.

Što ljući, to bolji

Vrlo malo kalorija, visok udio vode te vitamina C, betakaroten, vitamin A, kao i tragovi sumpora te kroma čine ovo povrće iznimno zdravim.
Postoje dokazi da sumporni spojevi koji se nalaze u luku imaju sposobnost razrjeđivanja krvi, sprečavanja nastanka ugrušaka i srčanog udara. Luk ima posebnu dobrobit za žene u menopauzi, jer povećava gustoću kostiju te smanjuje rizik od osteoporoze i prijeloma.
Nutricionisti ističu da što je ljući luk, to su njegove dobrobiti jače. 

Štiti od raka

Dokazano je da redovito jedenje luka u malim količinama smanjuje rizik od nastanka nekoliko vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, grla i jajnika. Iako je najefikasniji ako se jede svjež, čak i pirjani luk ima brojne dobrobiti. Ajoeni, jedan od sastojaka luka imaju sposobnost uništavanja malignih stanica te izbacivanja toksičnih spojeva iz organizma.

Posjeti Express