Projekt izvlačenja oko dvjestotinjak njemačkih brodova iz Drugog svjetskog rata u Dunavu trebao bi završiti do 2023. godine, prije nekoliko dana objavio je srpski Blic. Već idućih mjeseci odabrat će izvođača radova koji će podvodno snimiti potopljene brodove kod naselja Prahovo kraj Negotina.

Europska investicijska banka financiran projekt s oko 23 milijuna eura, šefica njihovog ureda za zapadni Balkan Dubravka Negre kaže da je to tek dio ulaganja od 100 milijuna eura u srpsku riječnu infrastrukturu. "Dok god se ne flote ne izvade iz rijeke, brodovi ne mogu nesmetano ploviti. Dunav je važan koridor za Srbiju, ali je i paneuropsko koridor koji prolazi kroz veliki broj zemalja i jako je važan za riječni promet u Europi", kazala je ona.

Nedić Hitlerov omiljeni Srbin pobio je 200.000 ljudi

Novinar Dušan Vojvodić u okolini Prahova, tražeći potopljeni brod-bolnicu, naišao je na 23 njemačka broda. Na nekima od njih i ratni arsenal. Na tom mjestu se dan danas nalazi više od 213.000 tona ratne tehnike, koja je bila na brodovima koje su nacisti pokušali spasiti povlačeći se sa Istočnog fronta.

Pojedini brodovi puni su eksploziva, u njima se nalaze i dubinske mine koje su i dalje aktivne i predstavljaju ogromnu opasnost.

Pretpostavlja se da je potopljeno oko 160 raznih brodova. Danas, oni ugrožavaju plovidbu pa se u rješavanje problema uključila i agencija Ujedinjenih naroda za obnovu i razvoj. Europska Agencija za rekonstrukciju je 2009. godine financirala tehničko izviđanje na 11 lokacija na Dunavu i Savi, da bi dvije godine kasnije počelo uklanjanje neeksplodiranih sredstava u luci Prahovo.

Radovi su trajali do ožujka 2013. godine, ali zbog nedostatka sredstava projekt nije završen.

IZDAJNIK Ubijali po šumama: Nacistička povijest vlasnika L'Oréala

Prema pisanim tragovima, potopljeni brodovi na dnu Dunava su dijelovi njemačke Crnomorske ratne flote koja je, po naređenju njemačkog generala Waltera von Stettnera, minirana u operaciji nazvanoj 'Dunavski vilenjak', kada se rujna 1944. godine povlačila pred Crvenom armijom.

Pretpostavlja se da je u tom razdoblju na delti Dunava bilo oko 300 plovila, a u zoni od Prahova do Mihajlovca oko 200, koji su i potopljeni.

Stariji mještani sela Prahova pričaju da je bio potopljen čak i brod sa ranjenicima, čije se zapomaganje čulo u vrijeme potapanja.

Tada je potpuno bio zatvoren plovni put, koji je djelomično oslobođen nakon rata, kada su Rusi izvadili i osposobili nekoliko plovila te ih zaplijenili.

Povjesničar Aleksandar Dinčić je otkrio dnevni izvještaj njemačkog zapovjedništva za ovaj dio Europe gdje je našao neke nepoznate detalje. "Srbija - Situacija na Dunavu nepromijenjena. 'Vodena vila' i dalje je usporena pošto izgleda da je baterija lakih poljskih haubica borbene škole u Nišu okružena u Knjaževcu. Veza na funkcionira već dva dana. Jučerašnjim zračnim napadom na Niš uništena je kolona od 9 kamiona sa streljivom za mornaričke jedinice u Prahovu", prenijele su Novosti otkriće povjesničara.

Duga mračna noć Nepoznati ključni dani jezive Pavelićeve NDH

Četnički pukovnik Velimir Piletić postavljao je Nijemcima ultimatume za predaju, ali oni su radije potopili čitavu flotu. 

7. rujna 1944. godine, čitavu noć su odjekivale eksplozije, a navodno je potopljen i brod s više od tisuću ranjenika s istočne fronte. 

Prava istina o svim tim događajima možda će biti otkrivena gotovo osamdeset godina nakon potapanja brodova.