Tijekom 38 godina slučaj "Belle u bunaru" progonio je Billa Nennija, istražitelja u uredu mrtvozornika u Okrugu Lawrence u Ohiju. Tek što je počeo s tim poslom kada je Belle pronađena 1981. zadavljena u rezervoaru za vodu u ruralnom dijelu Ohija. Bila je već u tako poodmaklom stadiju raspadanja da je bila neprepoznatljiva.

Atlantic piše da su prolazile generacije, da su Nennijevi kolege odlazili jedan za drugim u mirovinu, a slučaj se nije rješavao. Napokon, ove godine je nešto uspio. Tog jutra ured mrtvozornika proglasio je pravo ime Belle iz bunara. Bila je to Louise Virginia Peterson Flesher, rođena 16. lipnja 1915. u Zapadnoj Virdžiniji.

Još 2014. tehnologija nije bila dostatna

Uspjeli su je identificirati DNK analiziranjem preko neprofitnog projekta DNA Doe Project kojem se obratio Nenni. Volonteri iz organizacije koristili su istu tehniku koju su koristili pri uhićenju "Golden State killera" proljeće ranije. Neni je s pokušajima da se identificira bezimena žena preko DNK analize počeo još puno prije slučaja "Golden State killer".

Još 2014. on je predložio tu strategiju Elizabeth Murray, forenzičkoj antropologinji koja je slučaj Belle proslijedila u Nacionalni sustav za nestale i identificirane osobe. Prije pet godina tehnologija je bila puno jednostavnija. Genealozi su obično tražili samo mali uzorak ljudskog DNK koji su mogli analizirati: Y kromosom koji se nasljeđuje s oca na sina ili mitohondrijsku DNK koja se prenosi s majke na kći.

Mislili da laže Tek nakon 23 godine joj povjerovali da je silovana

Belle iz bunara bila je žena, tako da je kod nje u obzir dolazio mtDNK. Nenni je imao ideju i proveo je to da je unio mtDNK od Belle u javnu bazu podataka i dobio je 50 do 60 podudaranja. Poslao je poruke svima, nadajući se da bi obiteljska povijest nekoga od njih mogla dovesti do identiteta Belle.

Problem je, međutim, bio u tome što su dvije žene mogle dijeliti mtDNK od svoje pra-pra-pra-prabake, znači da budu u srodstvu, ali opet tako nemoguće udaljene jedna od druge da nikada niti izbliza nisu čule jedna za drugu. Nitko od onih koji mu je odgovorio nije poznavao tu ženu. Većina ih nije niti odgovorila.

Nenni je shvatio da će mu trebati naprednija analiza autosomalne DNK koja sadrži puno više informacija od Y kromosoma ili mtDNK. Takva DNK sadrži 22 para kromosoma. Problem je bio u tome što je u to vrijeme tu analizu mogao provesti samo preko tvrtke Ancestry koja je nerado surađivala s policajcima jer nije dopuštala istražiteljskim tijelima uvid u svoju bazu podataka.

Tek 2017. kada je Murray, Nennijeva suradnica, upoznala forenzičku genealoginju Colleen Fitzpatrick na jednoj konferenciji, nastalo je poznanstvo koje će Nennija dovesti na pravu adresu. Iste su godine Fitzpatrick i Margaret Press osnovale DNA Doe Project i tražile su slučajeve kao pilotne za svoj projekt.

Najteži slučaj koji su imali

Belle u bunaru postala je njihov tek četvrti slučaj kojega su se prihvatile u lipnju 2017. Projekt je otada riješio 12 slučajeva, a od njih slučaj Belle pokazao se kao najteži i najdulji, potrajao je 14 mjeseci. Press je provela puno neprospavanih noći. Kada ju je Sarah Zhang iz Atlantica posjetila u njenom domu u Sebastopolu u Kaliforniji prošlog ljeta, ova je izvukla svežanj rukom iscrtanih obiteljskih stabala za neidentificiranu ženu.

Slučaj je bio tako kompliciran zbog endogamije, odnosno prakse vjenčavanja unutar zajednice. Kako se ispostavilo, Belleini preci iz Zapadne Virdžinije, preko rijeke u odnosu na Ohio gdje je pronađena, bili su po nekoliko puta uzajamno srodni. U projektu, čim su dobili Bellein DNK, ubacili su ga u mrežu naziva GEDmatch u koju korisnici sirove profile DNK unose iz nekoliko tvrtki, pa tako i iz 23andMe i Ancestry.

Otkriće Loch Ness: Najavili konačne dokaze o mitskom biću

Belle je imala 180 poklapanja s osobama s kojima je bila srodna u različitim razmjerima. Ali nitko joj nije bio bliži od trećeg rođaka. Volonteri su krenuli istraživati za te njene rođake na koji bi način mogli biti s njom u srodstvu s obzirom na osmrtnice, datume rođenja i vjenčane listove. Ispalo je da je njeno obiteljsko stablo obuhvatilo 43.130 ljudi.

Bilo je jasno da je njeno ime jedno od njih. Jednu stvar su uspjeli uočiti u toj sveopćoj zbrci, njeni roditelji međusobno nisu bili u srodstvu. Fitzpatrick je objasnila da je jedan od njenih roditelja morao biti odnekud drugdje, možda iz strane zemlje. U siječnju je netko iz Kanade s njemačkim porijeklom učitao DNK profil osobe u GEDmatch.

Osoba je bila daleki rođak Belle. Ovi su to registrirali. I kad su krenuli tragati po porijeklu te osobe, pronašli su među precima muškarca koji je doselio iz Njemačke.

"Odjednom se pojavilo ime koje smo prethodno pogledali 1000 puta u stablu Belle i odmah smo znali", pričao je Lee Redgrave iz projekta.

Bila je posvađana s kćerima

Pokazalo se da je riječ o majci Belle koja se udala za njemačkog imigranta. Ispalo je da je između onih 43.130 imena čekalo da se otkrije ime Louise Virginia Peterson, udana Flesher. Redgrave je na eBayu pronašao i kupio godišnjak Belle iz škole iz godine 1934. u kojem se trebala pojaviti i Flesher. Njena slika iz godišnjaka poklapala se s policijskom rekonstrukcijom lica godinama neidentificirane žene.

Konačna potvrda bila je kada je Nenni kontaktirao kćeri od gospođe Flesher i od jedne od njih uzeo uzorak. I potvrdila se povezanost između majke i kćeri. Nenni je rekao da su se kćeri udaljile od majke, što je objašnjavalo i kako je moglo biti moguće da žena nestane, a da to nitko ne prijavi policiji. U detalje nije htio ulaziti.