Bivši agent Stasija, bivši porno glumac, član sekte. U AfD-u ima čak i Hrvata
Trinaest godina Alternativa za Njemačku (AfD) pokušava se predstaviti kao ozbiljna i održiva vladajuća opcija. Čini se da su napori urodili plodom nakon povijesne pobjede na izborima u Saskoj-Anhaltu. Nekoliko dana nakon izbora pozornost se s pobjedničkog kandidata Ulricha Siegmunda preselila na ljude koji će s njim sjediti u novom sazivu parlamenta - bivšeg agenta zloglasnog Stasija, čovjeka povezanog s navodnim poganskim obredima i bivšeg porno glumca.
Pobjeda radikalno desne Alternative za Njemačku na lokalnim izborima u Saskoj-Anhaltu izazvala je pravi šok na njemačkoj političkoj sceni i predstavlja težak udarac za kancelara Friedricha Merza i njegov CDU. Rezultat je premašio sva očekivanja i predviđanja agencija za istraživanje javnog mnijenja. AfD je osvojio nevjerojatnih 43,8 posto glasova, što je za otprilike četiri postotna poena više nego što su ankete prognozirale, čime se stranka opasno približila većini koja bi joj omogućila samostalno formiranje pokrajinske vlade. Naime, AfD će imati 39 od ukupno 83 mjesta u parlamentu Saske-Anhalta - samo tri manje od apsolutne većine. Usporedbe radi, prije pet godina CDU je imao oko 37 posto, a AfD oko 21 posto. Sada je AfD više nego udvostručio svoju potporu, dok je CDU izgubio više od polovice nekadašnjeg udjela.
Kampanju je predvodio Ulrich Siegmund, kandidat za premijera pokrajine, nasmiješeni "običan čovjek" koji je uspio osvojiti lokalne birače svojom taktikom izravnih susreta. Kao bivši član CDU-a, Siegmund je uspješno predstavio svoju stranku kao jedinu pravu alternativu za konzervativne glasače koji su umorni od politike posustale savezne vlade. Međutim, upravo se na njegovoj listi našao niz političara s vrlo spornim biografijama, piše The Telegraph.
Među novim zastupnicima posebno se ističe 78-godišnji Frank-Ronald Bischoff, koji je dvanaest godina radio kao visoki časnik Stasija, zloglasne državne sigurnosne službe i tajne policije bivšeg DDR-a. Bischoff nije bio tek netko tko je u DDR-u imao kontakt s Ministarstvom za državnu sigurnost. Od studenoga 1977. do pada režima 1989. bio je profesionalni časnik Stasija, i to takozvani Offizier im besonderen Einsatz - časnik na posebnom zadatku koji je radio pod prikrivenim identitetom unutar drugih državnih institucija. Imao je čin kapetana, a djelovao je u vijeću okruga Halberstadt. Tajno je radio na gušenju antikomunističkih prosvjeda u posljednjim danima DDR-a i bio zadužen za nadzor građana koji su podnosili zahtjeve za napuštanje zemlje.
Kada su ga novinari još 2017. pitali o njegovoj ulozi u tajnoj policiji, za list Bild je kratko odgovorio: "Ne komentiram pitanja vezana za Stasi. Vjerno sam i savjesno ispunjavao svoje dužnosti u skladu sa zakonima DDR-a". Unatoč tome što AfD redovito optužuje CDU za omogućavanje komunizma, Bischoff je bez problema osvojio svoj mandat s 37,9 posto glasova.
Dva druga kandidata osvojila su mandate s većinom od preko 40 posto glasova, iako su pod policijskom istragom zbog navodne uloge u zabranjenoj rasističkoj sekti. Simon Lansmann odnio je pobjedu u okrugu Salzwedel, gdje je policija prethodno spriječila održavanje poganskog rituala na njegovoj mljekarskoj farmi povodom ljetnog solsticija.
Kako je pisao Der Spiegel, sudionici noćnog okupljanja puhali su u rogove, nosili baklje i pjevali himnu Hitlerove mladeži. Policija vjeruje da je ritual bio povezan s organizacijom "Artgemeinschaft", poganskom sektom koja svojim sljedbenicima nalaže da se razmnožavaju isključivo s pripadnicima germanske rase. Sekta je zabranjena 2023. godine zbog svoje ideološke sličnosti s nacizmom. U kolovozu je policija izvršila pretres Lansmannova doma u sklopu pretrage 15 nekretnina diljem Njemačke. Istražitelji sumnjaju da je djelovanje sekte nastavljeno u tajnosti. Lansmann je porekao bilo kakvu umiješanost i izjavio da nacističke pjesme nisu bile dio "službenog programa" događaja.
Njegov stranački kolega Sebastian Koch također je pod istragom zbog sastanaka "Artgemeinschafta", a u mladosti je bio član neonacističkog bratstva. Svoje prijašnje veze s neonacističkom scenom 39-godišnjak je opisao kao "fazu" i odlučno je zanijekao bilo kakvu povezanost sa zabranjenom sektom.
U novom sazivu pokrajinskog parlamenta sjedit će i Phillipp-Anders Rau, osuđivani kradljivac koji je izbačen sa sveučilišta jer je lažirao rezultate završnih ispita kako bi si osigurao upis. Rau se na odluku sveučilišta žalio, tvrdeći da je u vrijeme prijave bio ovisan o kokainu i da nije bio u stanju kontrolirati svoje postupke. Godine 2009. osuđen je zbog krađe stotinu ručnika i velike količine posteljine iz jednog hotela u Münchenu. Rau, koji je prisustvovao i predizbornoj zabavi Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu 2024., također je priznao sudjelovao u pornografskim produkcijama. U javnosti su se pojavile snimke koje ga prikazuju u seksualnim aktivnostima u blizini bankomata u Magdeburgu te u automobilu na autocesti. On, međutim, ustraje u tvrdnji da nikada nije ostvario financijsku dobit od svojih pornografskih uradaka.
AfD se na pitanja o njegovoj privatnoj prošlosti ranije branio tvrdnjom da su sporni događaji stari oko 14 godina te da pripadaju privatnoj sferi. Stranka je poručila da Raua treba ocjenjivati prema njegovu sadašnjem političkom radu.
- Ne treba imati savršen životopis da bi se vodio grad - rekao je Rau u ožujku na jednom izbornom forumu.
Pristup tajnim službama
Ako stranka, što je vrlo vjerojatno, preuzme pokrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova, dobit će kontrolu i nad obavještajnom službom i svim njezinim povjerljivim informacijama. Ironično, upravo je u Saskoj-Anhaltu AfD bio pod nadzorom obavještajnih službi, što je agentima omogućavalo da regrutiraju doušnike unutar stranke i prisluškuju telefonske pozive. Sada bi se situacija mogla potpuno preokrenuti. AfD bi mogao saznati kako je točno bio praćen, tko su bili doušnici te dobiti uvid u stvarne razmjere ruskog uplitanja u Njemačkoj.
Ministri unutarnjih poslova drugih saveznih pokrajina već grozničavo raspravljaju o načinima kako Sasku-Anhalt odsjeći od sustava razmjene povjerljivih informacija koje se inače dijele među državama. Šef civilne obavještajne službe u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, Stephan Kramer predložio je da se, pojave li se dvojbe oko sigurnosti političkog vodstva, uvedu različite razine pristupa i strogo načelo "need to know". Posebno osjetljivi podaci mogli bi se jednostavno prestati slati u Magdeburg.
Njemačke sigurnosne strukture zabrinjavaju i dugogodišnji kontakti dijela stranke s Rusijom. Nekoliko zastupnika AfD-a iz Saske-Anhalta putovalo je u Rusiju, a neki su sudjelovali i na događajima u ruskom veleposlanstvu u Berlinu
- Stavljanje kontrole nad sigurnosnim agencijama u ruke protuustavne stranke s bliskim vezama s Rusijom predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik - izjavio je Andy Grote, ministar unutarnjih poslova iz Hamburga.
Hrvati u redovima AfD-a
Zanimljivo je da značajnu ulogu u usponu AfD-a imaju i pojedinci hrvatskog porijekla. Jedan od njih je Filip Gašpar, sin hrvatskih gastarbajtera iz Bosne i Hercegovine, koji djeluje kao politički savjetnik stranke. Po obrazovanju informatičar, Gašpar se AfD-u pridružio 2018. godine, kada je stranka, kako kaže, izgledala "kao start-up". Danas, nakon povijesnog rezultata, Gašpar s ponosom ističe da AfD više nije stranka koja se zadovoljava samo položajem snažne oporbe.
- Mi se borimo za vodeću ulogu u njemačkoj politici i za priliku da preuzmemo odgovornost za upravljanje zemljom - rekao je Gašpar za Večernji list.
On odbacuje etikete o neonacizmu i proruskim simpatijama koje se često vežu uz stranku.
- Kao član AfD-a tražim da se o nama razgovara na temelju programa, odluka, parlamentarnog rada i konkretnih izjava. Ako netko ima ozbiljan prigovor, neka ga iznese precizno. Spreman sam o njemu razgovarati. Ali ne prihvaćam da se zahtjev za kontroliranim migracijama, sigurnošću ili zaštitom nacionalnih interesa sam po sebi poistovjećuje s nacizmom - poručuje Gašpar.
Što se tiče odnosa s Rusijom, Gašpar otvoreno kaže da se AfD zalaže za ukidanje sankcija i poboljšanje odnosa s Moskvom, ali tvrdi da je kriterij kojim se vode isključivo njemački interes.
- Naša politika ne treba biti ni proruska ni antiruska. Ona prije svega treba biti pronjemačka. Naša je obveza prema njemačkim građanima - zaključuje.
Prema Gašparovom mišljenju, rast popularnosti desnih stranaka diljem Europe logična je posljedica nezadovoljstva birača etabliranim strankama koje više ne nude odgovore na svakodnevne probleme. Komentirajući stanje njemačkog gospodarstva, nekadašnjeg motora Europske unije, iznio je pesimistične prognoze, naglasivši kako "najgore tek dolazi". Kao plastičan primjer inflacije i pada životnog standarda naveo je drastičan skok cijene kebaba, koja je s prijašnjih 3,50 eura skočila na osam ili devet eura.
Za trenutačno stanje izravno krivi politiku bivše kancelarke Angele Merkel, posebice odluku iz 2015. godine da ne zatvori granice, što je, kako smatra, trajno promijenilo Njemačku.
- Sigurnosna situacija je drastično narušena. Na njemačkim kolodvorima postale su uobičajene oznake zabrane nošenja oružja, što je prije deset godina bilo nezamislivo - upozorava Gašpar, dodajući da je Njemačka više nije "obećana zemlja", osobito za obitelji s djecom, zbog pada kvalitete obrazovnog sustava i općeg osjećaja nesigurnosti.
Osim Gašpara, istaknuti političar AfD-a je i Robert Lambrou, predsjednik stranke i zastupničkog kluba u pokrajini Hessen. Njegova majka je Hrvatica, otac Grk, a poznat je po svojim strogim stavovima o imigraciji.